DILI (TATOLI)—Organizasaun hamutuk lima iha Timor-Leste, ohin deklara, tempu to’o ona atu tau hamutuk forsa hodi kontra korrupsaun atu liberta povu hosi mukit no ki’ak, hanesan jestu ba komemorasaun loron mundiál anti-korrupsaun ne’ebé monu iha loron, Sábadu (09/12).
Organizasaun sira ne’e kompostu hosi Komisaun Anti Korrupsaun (KAK), Prokuradór Direitu Umanu no Justisa (PDHJ), Global Organization of Parliamentarian Against Corruption (GOPAC), IJE (Inspesaun Jerál Estadu) no CEPAD-Sentru Estudu ba Dame no Dezenvolvimentu.
“Ami ne´ebé serbisu hodi konkretiza hanoin di´ak governu nian fiar katak tempu to´o atu hamutuk duplika esforsu hodi nune´e hamutuk ho governu rasik hamosu prosesu governasaun ida ho transparénsia no responsabilidade no governante sira ho integridade,” deklara reprezentante instituisaun lima ne´e, João Correia, iha salaun Delta Nova, Díli, kuarta (06/12).
Kontestu ida ne´e, nia hato´o tanba tuir sira katak Timor-Leste oras ne´e daudaun sei depende liu ba osan mina-rai no gás atu moris nu´udar nasaun no estadu; governu iha kompeténsia tomak hodi jere no implementa orsamentu estadu hodi hatán ba nesesidade estadu no povu tomak.
Jestaun ida ho transparénsia no responsabilidade mak sei determina integridade governante sira nian iha governasaun ida di´ak, iha ne´ebé sidadaun sira hotu bele halo parte iha prosesu governasaun laran ho sentidu analítiku, krítiku no patriótiku.
Bainhira la iha transparénsia no responsabilidade iha prosesu governasaun mak Na´i ulun sira mós lakon integridade no sei lakon fiar husi povu no povu sei moris nafatin ho ki´ak no diskriminasaun oi-oin.
Aat liu mak maioria sai indiferente no la asosia aan ho prosesu governasaun tanba espasu vertikál naruk ba beibeik ho sira oi tuan ne´ebé moris di´ak sai di´ak ba nafatin, no sira barak ne´ebé moris ho susar, terus ba nafatin.
Reprezentante instituisaun lima, João Correia reforsa katak bainhira ita hamutuk sees aan husi valór hirak ne´e, mak ita mós dezvaloriza tiha ona objetivu luta ba ukun rasik aan mak atu liberta povu husi ki´ak no beik ne´ebé sai objetivu husi estadu, temi iha konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL), artigu 6º.
Tanba ne´e, reprezentante João Correia hato´o ba Na´i ulun órgaun soberanu katak ho baze iha kontestu Timor-Leste, luta hasoru korrupsaun sei la iha mudansa signifikante bainhira ita seidauk iha lei anti-korrupsaun , nu’udar instrumentu legál hodi orienta prosesu investigasaun ida komprensivu no efetivu ba kazu korrupsaun , atu nune’e ema hotu-hotu tenke haktuir lei ne’ebé vigor.
Represaun ba korrupsaun labele la’o mesak, presiza la’o hamutuk ho prevensaun, liu-liu iha instituisaun estadu laran. Ida ne’e atu hafanu konxiénsia servidór públiku sira nian atu labele monu ba tentasaun krime korrupsaun no prevene prátika mal-administrasaun iha funsionalizmu públiku.
Governante no servidór públiku sira presiza tane aas transparénsia no responsabilidade iha servisu loron-loron nian, liuhusi informasaun públiku ba sidadaun sira mak públiku bele halo kontrolu hodi kontribui ba haforsa profisionalizmu servidór estadu sira nian no hasees sira-nia aan husi korrupsaun .
Iha prosesu no esforsu ba prevene no kombate korrupsaun atu sai efetivu, obstákulu boot ida mak interferénsia polítika husi na’i ulun sira, tanba ida ne’e sei kontinua ha fraku independénsia no servisu órgaun kompetente ba kombate korrupsaun iha Timor-Leste.
Importante ba sidadaun sira atu halo esforsu ba habiit ida-idak nia kompeténsia kona-ba prátika korrupsaun , atu bele kontribui ba prevene, deteta no kombate korrupsaun . Ba ne’e sidadaun sira tenke ativu liután hodi uza meius ka mekanizmu hato’o keixa ba instituisaun kombate korrupsaun sira.
“Deklarasaun Konjunta hasoru korrupsaun ba loron mundiál anti-korrupsaun ida ne’e, mai husi instituisaun xave ba kombate no prevene korrupsaun sira mak KAK, PDHJ, GOPAC, IGE no CEPAD, mak to’o ohin loron buka atu konkretiza interese governu Timor-Leste nian ba prevene no kombate krime korrupsaun hodi promove governasaun ida transparente, responsavel, inkluzivu no partisipativu,” nia konklui.
Entretantu, antes ne’e, iha 2009, governu Timor-Leste ratifika ona Konvensaun Nasaun Unida Kontra Korrupsaun ka United Nation Convention Against Corrupation (UNCAC).
(Jornalista: Rafy Belo)
(Editór : Manuel Pinto)