iklan

NASIONÁL, INTERNASIONÁL, EDUKASAUN, DILI, MUNISÍPIU, POLÍTIKA

MNEK Enkontru Ho Membru ASEAN Atualiza Infrormasaun Kona-ba Adezaun TL

MNEK Enkontru Ho Membru ASEAN Atualiza Infrormasaun Kona-ba Adezaun TL

Prezidente CDN-CNRT,, Dionísio da Costa Babo Soares. Imajen/António Gonçalves.

SINGAPURA, (TATOLI)– Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Dionísio Babo Soares no komitiva to’o iha Singapura no simu hosi Enkarregadu Negósius Timor-Leste ba Singapura, Licínio Branco no Embaixadór naun-rezidénsia Singapura ba Timor-Leste, Sudesh Manier, iha aeroportu Internasionál Changi, Singapura.

Iha loron 01 Agostu 2018, Ministru-MNEK hala’o enkontru kortezia ho ninia omólogu Ministru Negósius Estranjeirus hosi nasaun membru ASEAN nain lima, Brunei Darrusalam, Indonézia, Kamboja, Láos, Tailándia nomós omóloga Ministra Negósius Estranjeirus hosi Noruega.

Durante enkontru kortezia ne’ebé hala’o ho Ministru/a Negósius Estranjeirus nasaun ne’en ne’e, Xefe Diplomasia timoroan apresia ba apoiu nomós fo apresiasaun ba fortes relasaun amizade ne’ebé durante ne’e la’o di’ak tebes ho Timor-Leste.

Kooperasaun Timor-Leste ho Kamboja, por ezemplu, la’o ho di’ak tebes iha tinan hirak ne nia laran. Kamboja hatudu tiha ona nia vontade atu apoia Timor-Leste iha setór edukasaun liuhosi bolsu estudu ba timoroan sira. Primeiru Ministru Hun Sen mós vizita ona Timor-Leste iha tinan 2016. Kamboja mós apoia Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN.

Nune mós, Timor-Leste iha comitment hodi hametin lasu amizade ho Noruega iha nível multilaterál nian, liliu servisu hamutuk iha área interese komúm hanesan haburas páz, eestabilidade, direitus umanus no rekonsiliasaun.

Iha fatin seluk, Brunai Darrusalam fó sira-nia apoiu tomak ba prosesu adezaun Timor-Leste sai membru ASEAN. Durante ne’e mós sira apoiu tebes no enkoraja joven foinsa’e timoroan nia partisipasaun iha área desportiva. Selesaun futeból U-19 Timor-Leste sai vensedór kampeonatu Sultan Hasanah Bolkiah cup iha 2017.

Enkontru kortezia ho Indonézia no Láos, Ministru Dionísio Babo Soares, lori Estadu Timor-Leste nia naran espresa sentidu solidaridade ba dezastre naturál ne’ebé akontese iha Lombok, NTT no iha Laos. Ministru nain rua mós ko’alia kona-ba follow up ba konkordánsia ne’ebé Prezidente Jokowi ho Presidente Francisco Guterres Lú Olo halo iha fulan hirak liubá iha Istana Bogor.

Ministra Retno Marshudi husu atu Timor-Leste responde lalais kona-ba ezekusaun konstrusaun Ponte Mota-ain, nomós pedidu Prezidente Jokowi atu Timor-Leste fó vistu entrada “Tourista” gratuita ba sidadaun Indonéziu. Indonézia rasik implementa tiha ona “free visa entry” ba timoroan sira desde tinan hirak liubá.

Tailándia prontu fó apoiu nafatin ba ita-nia dezenvolvimentu rekursus úmanus no área seluk hanesan defeza. Adezaun ba ASEAN, sira prontu fahe esperiénsia ba Timor-Leste kona-ba prosesu adezaun ne’e rasik, maibé la hatete klaru se sira apoia ou lae Timor-Leste nia espetativa ne’e. Ministru na’in rua konkorda atu servisu hamutuk nafatin, liliu iha área peskas ho operasaun téknikas marítima ho Timor-Leste.

Iha loron 02 Agostu, 2018 dader tuku 10:00 oras Singapura, hafoin Abertura Konferensia 51st ASEAN Foreign Miniters nian, MNEK timoroan Dionísio Babo Soares, hasoru malu ho MNE Singapura Vivian Balakrishnan ne’ebé aborda kona-ba kestaun kooperasaun iha áreas oioin, liliu iha área ekonómika. MNE Singapura mantein katak relasaun bilaterál entre nasaun rua la’o di’ak tebes, no Singapura prontu nafatin atu reforsa setór rekurus umanus timoroan no kapasita reforsu institusionál iha área hothotu.

Kona-ba adezaun ba ASEAN Ministru na’in rua konkorda atu ko’alia nafatin maibé Singapura la promete bainhira los maka sira bele konkorda ho pedidu Timor-Leste nian ne’ebé simu iha 04 de Marsu 2011. Singapura kontinua reserva sira-nia desizaun ho razaun katak Timor-Leste presiza prepara-an di’ak liután.

Ministru Dionísio Babo hatete katak nia sei hanoin didi’ak resposta ne’e no sei ko’alia fali ho autoridade nasionál timoroan hanesan Primeiru Ministru Taur Matan Ruak, Prezidente Repúblika, Maun boot Xanana, Maun Ramos Horta no hosi alta entidades seluk hodi konsulta didi’ak oinsa formula polítika adezaun ba ASEAN iha futuru.

KI

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!