DILI, (TATOLI) – Institutu Dezenvolvimentu, Monitorizasaun no Peskiza, La’o Hamutuk rekomenda ba governu atu aloka orsamentu barak liu ba servisu báziku, prioritiza setór ekonómiku produtivu sira hodi troka reseita mina no gás no nia retornu investimentu.
Inklui, rekomenda governu hapara gasta povu Timor-Leste nia osan ba Projetu Tasi Mane, to’o tempu ne’ebé iha ona analize kustu benefísiu no risku nomós rekomenda atu governu kontinua atu labele simu emprestímu.
Rekomendasaun ne’e hato’o husi peskizadór La’o Hamutuk, Celestino Gusmão, nomós Eliziaria Febe Gomes, iha ámbitu enkontru públiku entre sosiedade sívil nomós governu reprezenta Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Merício Juvinal dos Reis Akara, ho entidade relevante, subordinadu ho tema; Orsamentu Estadu Ba Ne’ebé De’it no Oinsá Previzaun Ba Oin?”.
“Ami-nia rekomendasaun atu bele kuidadu ho fundu sira inklui agora, iha nesesidade urjente atu investe ba setór produtivu sira, liliu ekonomia povu nian; bee moos, má nutrisaun, kualidade edukasaun, kuidadu saúde; hothotu ne’e presiza tau prioridade atu bele asegura ita-nia seguransa umana”, hateten peskizadór, Celestino Gusmão, ba jornalista sira, iha salaun HAK, Farol, ohin.
Pozisaun La’o Hamutuk mak hapara Projetu Tasi Mane, evita moras Olanda (malisan rekursu) no akontese Austeridade (rigór iha kontrola ba gastu).
“Pozisaun ida ne’e hakarak fó hatene ba governu Timor-Leste katak iha nesesidade urjente atu investe ba ema nia moris, nune’e ema bele seguru; ita prodús ema ho kualidade hamoris fali setór produtivu sira ne’ebé seguru no sustentável duke ita investe ba projetu Tasi mane ne’ebé nia retornu, nia benefísiu la klaru”, afirma.
Tuir La’o Hamutuk labele soe osan ba projetu sira ne’ebé nia benefísiu la klaru hodi sakrifika sidadaun ne’ebé urjentemente hein hela intrevensaun no apoiu. Liliu, edukasaun segura no kualidade.
Se la fó prioridade ba edukasaun tan, jerasaun hela nafatin ho má nutrisaun, hakarak hela nafatin ho kapasidade mínimu, hanesan situasaun ne’ebé hatudu agora.
Iha fatin hanesan, reprejenta ezekutivu, Merício Akara, hateten informasaun no hanoin di’ak sira husi sosiedade sívil importante, tanba hanesan parseiru estratéjia governu nian; sei konsidera hodi halo programa no planu di’ak liután iha tinan hirak tuir mai.
Planu prioridade governu da-ualu mak agrikultura, turizmu no nafatin mantein setór petróleu atu sai hanesan fundamentu ekonomia nasaun nian, inklui nesesidade sosiál, setór sosiál, nafatin tau prioridade edukasaun, liliu iha kapitál umanu.
Tanba ne’e mak governu mantein nafatin Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu. “Polítika ida ne’e eziste i mantein”, subliña Sekretáriu Estadu, Merício Akara.
Sekretáriu Estadu katak iha ezersísiu, nesesidade imediata balun; kurtu prazu, ne’ebé governu tenke haree. Tanba ida ne’e mak tau-matan nafatin ba idozu sira, veteranu, juventude.
“Ne’ebé, 2019, 2020, ita sei haree, oinsá halo ekilibru ba alokasaun orsamentu i kuaze rekomendasaun ka pergunta ne’ebé sosiedade sivíl sira fó ne’e input (hanoin) di’ak, ita sei uza hanesan referénsia hodi halo polítiku, hodi halo programa, hodi halo orsamentu di’ak liu i informasaun sira hanesan ne’e presiza kontinua”, konsidera.
Entretantu, iha ninia aprezentasaun, Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2018 nia baze legál mak Lei Orsamentu, Jestaun Finansa Públika No. 13/2009 2.
Dekretu Governu númeru 1/2018, 12 janeiru; kona-ba ezekusaun orsamentu iha réjime Duodésimu, ba janeiru to’o juñu 2018 (duo decimo primeiro).
Dekretu Governu nú. 8/2018 16 jullu (alteração ba dekretu governu nú. 1 /2018) kona-ba ezekusaun orsamentál iha réjime duodésimu jullu to’o agostu 2018. (duo decimo segundo)
No, lei nú.1/2018 10 agustu kona-ba autorizasaun estraordinária hodi realiza transferénsia fundu petrolíferu nomós lei OJE númeru 2/2018, 27 setembru kona-ba Orsamentu Jerál Estadu 2018 30/10/2018.
Iha aprezentasaun ne’e relata totál no fonte OJE 2018 mak USD 1,277,372 husi reseita naun-petrolífera inklui reseita própria servisu no fundu autónomu ho montante USD 188,8; transferénsia husi fundu petrolíferu ho montante USD 982,5, emprestímu ho montante USD 61,6 no utilizasaun saldu konta tezoru ho montante USD 44,4.
Gastu OJE 2018; OJE 2018 (USD 1,277,372) kabe finansiamentu husi janeiru to’o dezembru 2018. Durante janeiru to’o setembru 2018, governu gasta ona porsentu 80 liuhusi ezekusaun orsamentu duodesimál husi janeiru to’o setembru 2018.
Signifika, saldu iha konta governu husi OJE 2018 ne’ebé atu gasta ba outubru to’o dezembru 2018 hela de’it porsentu 20 husi totál OJE 2018 billiaun USD 1,277,372.
Kona-ba alokasaun, alokasaun OJE 2018 (USD 1,277,372), alokadu ba kategória orsamentál sira; saláriu no vensimentu milliaun USD 200,253, bens no servisu, milliaun USD 354,031, transferénsia públika milliaun USD 324,222, kapitál menór milliaun USD 5,117 no kapitál dezenvolvimentu (inklui fundu Infraestrutura no imprestimu ho totál milliaun USD 393,748.
Foku ezekusaun orsamentál tinan 2018; bazea ba programa governu 2018, OJE 2018 kobre finansiamentu ba programa prioridade ka importante hanesan dezenvolvimentu kapitál sosiál; maksimiza potensiál hotu, promove inkluzaun;kapitalizasaun no kualidadede servisu saúde.
Dezenvolvimentu infrastrutura; investe ba infrastrutura kualidade ho garantia iha kustu benefísiu iha forma ida sustentabilidade no produtivu, kria empregu no dezenvolvimentu setór privadu.
Dezenvolvimentu ekonomia; programa ho medidas modernizasaun no diversifikasaun iha setór produtivu tolu hanesan agrikultura, turizmu no petróleo. Inklui, boa Governasaun–foku ba kobre gastu administrasaun Funsaun Públika.
Husi OJE 2018, orsamentu ba kada setór mak Parlamentu Nasionál (PN) ho montante USD 10,396, Primeiru-Ministru USD 5,635, MPCM 3,635, SEII 684, Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku 836, SEPFOPE 2,045, Sekretária Estadu Kooperativa 694, Sekretária Estadu Ambiente 695, MRLAP 1,131, SECOMS 3,083, MoF 13,059.
Dotasaun governu hotu (USD 207,198), Ministériu Agrikultura no Peska (MAP), USD 7,016, Ministériu Defeza (MD), USD 3,087, Falintil-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), USD 17,522, Ministériu Interiór (MI), USD 9,467, Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), USD 27,379, Ministériu Petróleo no Minerál (MPM), USD 12,808, Tribunál, USD 2,974, Prokuradória Jerál (PJ), USD 2,594, Provedória Direitu Humanos no Justisa (PDHJ), USD 1,129, Komisaun Anti Korupsaun (KAK), USD 1,043, Komisaun Funsaun Públika (KFP), USD 2,008, seluk tan inklui munisipál (bele asesu informasaun detalla iha lei OJE 2018, nú 2/2018).
Enkuantu, aprezentasaun La’o Hamutuk nian mak kona-ba “Tendénsia Orsamentu no Sustantabilidade” no aprezenta husi peskizadór La’o Hamutuk, Celestino Gusmão no Eliziaria Febe Gomes.
Enkontru públiku ne’e organiza husi La’o Hamutuk no FONGTIL (Fórum ONG Timor-Leste).
Aprezentasaun La’o Hamutuk ne’e, bele asesu mós iha link ne’e; http://www.laohamutuk.org/econ/OGE19/18OGE19.htm?fbclid=IwAR3GeM4S8Ks3iab_Nk4_i_SEf_dqDy8zPsQcnJpjghuzDjXo5xcJiziDVhE
Jornalista: Rafy Belo
Editora: Rita Almeida