iklan

NASIONÁL, EDUKASAUN, DILI, MUNISÍPIU

ESTV 28 Novembru Propoin Tan Profesór Na’in Hitu Ba Governu

ESTV 28 Novembru Propoin Tan Profesór Na’in Hitu Ba Governu

Diretór ESTV 28, Pedro da Silva Ximenes. Imajen/Rafy Belo

DILI, (TATOLI)–Ensinu Sekundária Jerál 28 Novembru-Bekora konverte totalmente ona ba Ensinu Sekundária Téknika Vokasionál (ESTV) tuir polítika governu nian. Tanba ne’e, profesór siénsia sosiál balun governu dezloka fali ba eskola seluk no hela de’it tékniku vokasionál sira, maibé seidauk sufisiente tuir nesesidade estabelesimentu ensinu ne’e nian.

“Profesór sira ne’ebé mak tenke kualifikadu ba iha téknika profisionál ne’e mak sira ba hanorin iha produtivu; Agora daudaun sira ne’e hanorin hela, so queami-nia kontajen ne’e sei falta na’in hitu i ami hasa’e ona proposta iha Dezembru, tinan kotuk. Ha’u fiar katak loron ida ita-nia governu sei haruka profesór sira ne’e mai to’o iha ne’e atu hanorin”, informa Diretór ESTV 28, Pedro da Silva Ximenes ba Ajénsia TATOLI, ohin, iha-nia kna’ar fatin, Bekora-Dili.

Diretór Eskola ne’e informa katak, depois konversaun eskola ne’e ba iha téknika vokasionál sira la iha sistema foun ida, maibé profesór sira ne’ebé mak iha uza polítika ida hanaran karga oráriu, katak, oráriu ne’ebé sai hanesan distribuisaun tempu ba profesór sira iha eskola hodi jere matéria sira hodi fasilita efisiénsia no efikásia iha prosesu aprendizajen iha aula laran hamutuk ho estudante sira.

“Ita hatene katak kurríkulu ne’ebé mak ezisténsia iha ita-nia rain, téknika vokasionál ho sekundária jerál ne’e la hanesan; iha matéria balun iha sekundária jerál, ba mós iha téknika vokasionál. Nune’e, profesór sira ne’ebé mak ninia matéria ne’e la iha, iha téknika vokasionál, ita fó fila ba Edukasaun Munisípiu Dili hodi halo realokasaun. Felizmente, agora daudaun ne’e sira koloka tiha ona iha fatin sira iha eskola Dili laran”, haktuir Profesór Pedro da Silva.

Diretór estabelesimentu ensinu téknika vokasionál ne’e konfirma mós katak iha eskola ho téknika vokasionál ne’e sira iha divizaun tolu hanesan matéria ligadu ba área sósiu-kulturál, sientífiku ho produtivu.

“Profesór sira ne’e la sai hotu maibé sira ne’ebé karga iha ne’e sei iha, porezemplu sósiu-kulturál, ita-nia maluk sira ne’ebé hanorin sekundáriu jerál mak hanorin, sientífiku mós hanesan”,  hateten Pedro da Silva Ximenes.

Diretór Eskola ne’e relata mós katak, iha tinan letivu 2019 ne’e, estudante sira ne’ebé inskreve iha eskola ne’e hamutuk 572 no kompara ho tinan kotuk númeru ne’e kuaze hanesan de’it tanba tinan kotuk ne’e hamutuk ho sekundária jerál, agora téknika vokasionál. Númeru ne’e kuaze hanesan de’it, iha duni labarik (estudante) balun ne’ebé la hatene sai ona ka lae? Maibé nia dadus ne’e iha hela, maibé, la to’o porsentu ida.

Kona-ba fasilidade, Diretór Pedro da Silva Ximenes hateten, sei problema, inklui infrastrutura ne’ebé mak agora daudaun iha, tanba uma ne’ebé mak agora reabilita seidauk hotu.

“Fasilidade sira ne’ebé agora iha ne’e daudaun, porezemplu hanesan laboratóriu, ofisina, ne’e bele dehan katak sei falta barak. Buat sira ne’e hotu ita hato’o ona ba Ministériu Edukasaun,  sira dehan katak buat hotu iha prosesu nia laran, ne’ebé la’o hela. Ami mós la’ós dehan katak iha ne’e la iha; iha maibé sei la kobre estudante sira. Buat sira ne’ebé iha, sira fahe grupu tanba sasán mínimu no uza ba iha prátika,” nia reforsa.

 “Sei falta mós bee moos. Iha eskola ida ne’e bee la iha, kuandu iha atividade ruma tenke hola bee. Moru ne’ebé mak la iha, kontrola alunu sira difisil uitoan; ita ko’alia iha fatin ida, alunu sira sai fatin seluk, ne’e efeitu husi moru ne’ebé mak la iha”.

“Buat sira ne’e hotu ami rekomenda ba ona ministériu, fiar katak governu sei esforsu para bele hatán buat sira ne’ebé mak ami hato’o ba,” konklui Diretór ETV 28, Pedro da Silva Ximenes.

Notísia relevante; http://www.tatoli.tl/2018/01/eskola-28-novembru-preokupa-bee-no-eletrisidade/

Jornalista: Rafy Belo

Editór: Francisco Simões

 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!