EKONOMIA, BOBONARU, HEADLINE, MUNISÍPIU

Masin Atabae Fó Moris ba Familia Uma Kain 76

Masin Atabae Fó Moris ba Familia Uma Kain 76

Atividades Produsaun Masin iha Atabae. Imajen/Antonio Goncalves

ATABAE, 11 outubru 2019 (TATOLI)-Postu Administrativu Atabae, Munisípiu Bobonaro, la’ós rai ida ne’ebé fó biban de’it ba nia paizajen inur tasi nian.  Maibé,  poténsia ekonómika lubun mak haksumik hela iha rai Atabe leten mak seidauk esplora ho didi’ak.

Atividades Produsaun Masin iha Atabae. Imajen/Antonio Goncalves

Ezemplu ki’ik ne’ebé bele sai hanesan sasukat ba poténsia natureza Atabae nian mak produsaun masin tradisionál (orgániku) iha Aldeia Suli Laran, Suku Aidabalete. Ne’ebé, foin iha 2016 halo nia produsaun ho manual tebes no mukit liu ba ekipamentu modernu, maibé fó esperansa no lori rahun ua’in ba populasaun uma kain 76 ne’ebé saran sira nia vida iha rendimentu produsaun masin orgániku ne’e.

Ho de’it, ekipamentu klásiku no manual masin Atabae bele ona fó moris ba populasaun uma kain 76. Oinsá tan, sé hetan atensaun uitoan husi Governu ou ema sira kapitál boot hodi moderniza no esplora poténsia natureza Atabae nian.

Maske rendimentu husi produsaun masin iha Atabae la boot no sei transforma uma kain 76 nia vida ekonómiku sai ‘milionáriu”, maibé sira ksolok tebes tanba bele ajuda netik sira nia nesesidade bázika uma laran nian, inklui ajuda selu oan sira nia eskola.

Produsaun Masin organiku iha Atabae. Imajen/Antonio Goncalves

Romana Gusmão, Felismina das Dores ho inan feton no mane-maluk sira seluk ne’ebé saran sira nia vida ekonomia ba rendimentu  produsaun masin ne’e sente katak, produsaun bele ki’ik no tradisionál, maibé ajuda ona sira nia nesesidade ekonomia uma laran husi tinan barak nia laran to’o ohin loron.

“Ami sira ne’ebé moris dependénsia ba produsaun masin ne’e hamutuk uma kain 76. Loron-loron, ami uma kain ida bele prodús masin kilograma 25 hodi fa’an para hetan osan ba ami nia presiza,” hateten Romana Gusmão, bainhira dada lia ho Ajénsia TATOLI iha fatin produsaun masin, Aidabalete, foin lalais ne’e.

Produsaun masin ne’e barak liu negosiante sira husi Merkadu Maliana mak ba sosa ho folin $10 -$15 kada 50 kilograma. La’ós sira ne’e de’it, maibé komunidade sira ne’ebé husi Bobonaro atu ba Dili no Dili ba Bobonaro mós liu iha sira nia fatin produsaun hodi sosa masin ne’ebé sira prepara tuir nesesidade kompradór sira nian.

Inan feton Romana Gusmão ho Felismina das Dores konfesa katak, rendimentu husi masin ne’e la boot no talvés sira hetan de’it $100/fulan. Maibé sira kontente tanba masin ne’e ajuda sustenta sira nia moris no nesesidade loroloron nian.

Felismina das Dores informa, iha tinan 2016 governu liu husi Ministériu Komérsiu Indústria no Ambiente (MCIA-sigla portugés) fó apoiu ba sira mákina dada tasi been ho lona balun.

Ida ne’e, Felismina ho nia feto maluk sira agradese tebes jestu ne’ebé Governu fasilita sira nia produsaun masin. Ba daudaun ne’e,   Felismina ho nia maluk sira husu apoiu atu oinsá  kria fatin própriu  te’in masin nian no presiza fasilidade  modernu uitoan intermus mákina oinsá hamanas tasi been atu isin iha tempu udan.

Sira nia parte iha interese boot atu dezenvolve masin ne’e sai masin ho produsaun modernu atu bele iha nia kualidade aas no bele aumenta nia kuantidade produsaun para fornese ba merkadu nasionál.

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór       : Francisco Simões

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!