iklan

INTERNASIONÁL, DEFEZA, SEGURANSA

Austrália Prontu Kapasita Timor-oan ba Protesaun Fronteira

Austrália Prontu Kapasita Timor-oan ba Protesaun Fronteira

Ministru Defeza no Ministru Interiór interinu, Filomeno da Paixão de Jesus, kaer liman ho Ministru Interna Austrália, Hon Peter Dutton. Imajen/MI

DILI, 11 novembru 2019 (TATOLI)-Governu Timor-Leste liuhosi Ministériu Interiór iha tempu badak sei asina akordu kooperasaun ho Ministériu Interna Australia  atu Australia bele fasilita formasaun ba Timor-oan iha area protesaun fronteira marítima no terrestre.

Notísia Relevante : Austrália ‘Alerta’ ba Nasaun Hotu Hamutuk Kontra Terrorizmu

Durante enkontru entre Ministru Interiór interinu Timor-Leste, Filomeno da Paixão de Jesus ho Ministru Interna Austrália, Hon Peter Dutton iha Australia, foin lalais ne’e, Governu Australia liuhosi Ministériu Interna Australia hatudu nia prontidaun atu servisu hamutuk ho Timor-Leste hodi kapasita funsionáriu sivíl hosi Ministériu Interiór ho Ministériu Defeza no membru Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) hosi Unidade Polisia Marítima (UPM) ho Forsa Navál F-FDTL hodi hasa’e kapasitasaun kona-ba protesaun fronteira iha Timor-Leste, liu-liu hodi hala’o treinamentu hamutuk, nu’udar parte ida hosi relasaun bilaterál.

Ministru Filomeno Paixão, informa, durante vizita ba Austrália enkontru bilaterál ne’e aprezenta tipu formasaun haat ne’ebé sai área prioridade hodi Governu Austrália konsidera.

“Ita komesa identifika área prioridade balun ne’ebé presiza haforsa liu‐tan, hodi hasa’e kapasidade no hametin relasaun entre forsa rai rua ne’e nian liuhosi halo ezersísiu hamutuk, liu-liu hodi fahe koñesimentu kona-ba marina, luku, kontrolu ba estragus no moos manutensaun ba ekipamentu seguru. Iha ezersísiu ne’e mós haree liu ba oinsá atu hanorin, halo kontrolu ba inséndiu, hanesan ahi han ró no bee tama iha ró laran oinsá bele rezolve, ne’ebé ita bolu limitasaun no avaria. Aleinde ne’e mós, tanba forsa navál ninia natureza iha tasi, forsa rua ne’e halo manobra ezersísiu nian uza ró funu hodi halo patrulla hamutuk iha futuru,” dehan Ministru liuhosi komunikadu ne’ebé TATOLI asesu, ohin.

Kooperasaun servisu ne’e Austrália hakarak ajuda iha área prioridade haat hanesan fó treinamentu ba membru forsa rua PNTL no F-FDTL, hodi dezenvolve área operasionál hodi sai membru ne’ebé profisionál no modernu. Segundu, formasaun ba funsionáriu sivíl iha Ministériu Interiór no Ministériu Defeza kona-ba jestaun administrativa.

Terseiru hakbiit partisipasaun feto iha prosesu konsolidasaun ba post konflitu hanesan, Grupu Arte Marsiál (GAM), tranzisaun justisa no protesaun ba ema vulneravel sira no ikus liu maka haforsa liu tan kapasidade Servisu Intelijénsia, Servisu Investigasaun kriminál no Justisa inklui koñesimentu Servisu Migrasaun nian kona-ba espesialista jestaun fronteira tanba ida ne’e, esensiál tebes hodi deteta no prevene sasán ne’ebé tama ilegál, tráfiku umanu no krime transnasionál.

Ministru Peter Dutton mós agradese tebes ba Ministru Interiór ho komitiva hosi Timor-Leste, ne’ebé ho laran luak mantein servisu hamutuk ida ne’e. Maibé nia husu atu servisu hamutuk ida ne’e bele estabelese liu husi akordu ruma no asina memorandu hamutuk entre nasaun rua, nune’e sira bele hatene loloos, tipu kooperasaun saida maka presiza ajuda no área ne’ebé presiza atu ko’alia, hanesan jestaun nian ka operasionál nian, liu-liu iha mekanizmu treinamentu kona ba Capacity Building ba membru sira Timor-Leste nian.

Hataan kona-ba ba oinsá atu bele estabelese akordu ruma liuhosi asina MoU, Ministru Filomeno Paixão hato’o agradesimentu ba Governu Austrália ne’ebé iha duni vontade atu halo servisu hamutuk.

Ministru Filomeno dehan, formasaun ba forsa mós importante hodi Timor-Leste bele prepara rekursu sufisiente hodi haruka forsa sira ba tuir misaun dame ne’ebé Organizasaun Nasoins Unidas (ONU)  nian.

“Agradese ba hanoin di’ak hirak ne’e, oras ne’e, preparasaun rekursu umanu importante tebes hodi korresponde ba pedidu ONU nian, bainhira sira husu membru forsa rua hodi hola parte iha misaun pás nian. Ami mós konsidera Governu Austrália dedikadu tebes atu servisu besik liu ho ami, no ida  ne’e sei sai terseiru ida ne’ebé importante iha área seguransa marítima hodi asegura rejiaun ida ne’ebé seguru, hakmatek no prósperu. Atu hateten mós katak, daudaun ne’e, ami halo ona preparasaun ba MoU refere, sei haruka ba Konsellu Ministru hodi halo apresiasaun,” dehan Ministru Filomeno Paixão.

Timor-Leste espera iha tempu besik bele selebra ona akordu  entre nasaun rua ne’e hodi servisu hamutuk metin liután.

Jornalista : Eugénio Pereira  

Editór       : Francisco Simões

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!