NASIONÁL, DEFEZA, DILI, HEADLINE, SAÚDE, SEGURANSA

OMS Sensibiliza Medida Preventiva Hosi Virus Corona

OMS Sensibiliza Medida Preventiva Hosi Virus Corona

Mediku sira husi Ministeriu saude servisu hamutuk ho OMS halo hela teste raan ba pasaseiros sira nebe foin to iha aeroportu Nicolao Lobato.Imajen/Antonio Goncalves

DILI, 05 marsu 2020 (TATOLI) — Organizasaun  Mundiál Saúde (OMS/WHO sigla Inglés), ohin, hala’o sensibilizasaun ba membru FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) hosi Unidade Polísia Militár (PM) kona-ba medida preventiva atu  bele proteje-an hosi Virus Corona.

Notísia Relevante : TL Sei Livre Hela Hosi Virus Corona

Komandante Unidade Polísia Militár, Majór de Infantaria, Abel da Costa Xavier “Niki” dehan, sensibilizasaun ne’e importante hodi fó koñesimentu ba membru sira atu hatene saida maka Virus Corona hodi sira bele próteze-aan.

Komandu Unidade Polisia Militár  agradese ho sensibilizasaun informasaun ne’e, tanba militár la’ós hanoin atu halo de’it funu no proteje nasaun hosi ameasa rai-li’ur no rai-laran, maibé militár nu’udar ema tenke proteje-an mós hosi kualkér moras, liuliu ameasa hosi Virus Corona.

Daudaun ne’e F-FDTL iha mós Departamentu Saúde sempre koopera ho Governu Timor-Leste hodi halo prevensaun no proteje povu tenke livre huis moras ne’e.

“Ami konsidera katak, informasaun ne’ebé belun OMS sira sensibiliza ba ami sufisiente ona oinsá mak ita hamutuk halo prevensaun makas liután,” tenik nia.

Medida Preventiva Hasoru Virus Corona

Iha fatin hanesan, Ofisiál Planeamentu no Jestaun Programa Organizasaun  Mundiál Saúde (OMS) Timor-Leste, Luís dos Reis dehan, sira nia parte agradese tebes bele sosializa medida preventive hasoru virus Corona ba membru Polisia Militár.

Medida ne’ebé ema hotu iha mundu inklui Timor-Leste  presiza halo tuir maka iha pontu importante haat (4) hanesan; 1). Proteje ó nia-an hosi hetan moras hodi evita hakbesik-an ba ema ne’ebé moras inklui labele tafui iha fatin públiku, kaer ema nia matan, inus ka ibun no hela besik ho animál ne’ebé hakiak ka animál fuik sira hanesan, karau, bibi, fahi, manu no niki.

2). Proteje ema seluk atu la hetan moras bainhira mear taka ibun ho inus uza lensu, tisu ka máskara no liman sikun. Depois uza tiha tisu, soe kedas tisu bai iha lixeiru, fasi liman depois ema ka fatin no bainhira kuidadu ema moras.

3). Fase ó nia liman fo’er ho sabaun no bee-moos. Bainhira ó nia liman ladún fo’er, fase liman ho sabaun no bee uza dezinfetante alkol.

 4). Proteje ó nia-an no ema seluk hosi fase ó nia liman depois, mear ka fani. Tanba bainhira kuida ema moras antesedente durante no depois prepara ai-han no han hahán ne’ebé iha vitamina di’ak atu próteze saúde fizikamente.

Nia dehan, sensibilizasaun ne’e tuir planu sei hala’o mós iha instituisaun Estadu inklui Organizasaun Sosiedade Sivíl no komunidade.

Jornalista : Eugénio Pereira

Editór       : Francisco Simões

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!