Husi : Rosário S, Araújo
Difamasaun no insulta lider polítiku iha mídia sosiál no kampaña eleisaun sai dimensaun negativa ida ne’ebé sei hatún integridade Estadu no integridade polítiku nain sira nian, nune’e fó marjen ba hamiis demokrasia iha Estadu direitu ida.
Ita nia istória harii Nasaun hahú ho istória nakukun ne’ebé mai husi istória difamasaun no insulta malu entre partidu no polítiku nain sira iha dékada 74-75, tuir mai okupasaun Indonézia nian.
Istória difamasaun no insulta malu hahú la’o nafatin hodi rezulta Timor-oan barak lakon, mate, kastigu, terus ho sofrimentu oi-oin iha militár Indonézia nia liman, bainhira ita hahú referendun iha 1999 hamoris nafatin difamasaun no insulta malu entre pro-merdeka no pro-autonómia hodi rezulta nafatin Timor oan lubun ba lubun simu konsekuénsia ho sofrimentu oi-oin.
Referendum hotu tiha difamasaun no insulta malu hahú buras fila fali entre kubu rai laran no rai liur, krize 2006 hamoris difamasaun no insulta malu ho lia-fuan loro-sae, loro-monu, loro-klaran, luta barak liu no luta uitoan de’it. Nune’e mós esperénsia husi eleisaun hirak liu ba sei iha nafatin risku difamasaun no insulta malu entre lider no militante partidu sira, ami mak halo liu, imi la halo liu, ami mak ida ne’e, imi mak ida ne’eba no seluk tan, ida ne’ebé iróniku liu mos eleisaun antesipada 2018 liu ba, kuaze ita rona no asiste ba mai defama malu no insulta malu nia persentajen aas liu eleisaun hotu-hotu.
Agora daudaun tinan 2020 ida ne’e hahú fila fali meiu trata malu, insulta no defama malu, ne’ebé kuaze númeru boot liu ema balun ke utiliza ID falsu sira trata lider Nasaun sira ho lia-fuan oinoin ne’ebé la merese ema atu ko’alia ida ne’e, hahalok hirak ne’ebé liu fali ema nia hanoin normál hanesan umana, nu’udar Timor oan tempu ona atu hadomi no respeitu malu.
Ema ida-ida iha nia frakeza no nia melloridade, buat hirak ne’e hotu riku soin Nasaun nian, lia fuan hatún no defama malu hirak ne’e sei lori nafatin konsekuénsia negativa ba ita nu’udar nain ba rai ida ne’e, keta halo ema seluk aproveita ita nia frakeza hirak ne’e hodi buka di’ak ba sira nia moris.
Timor oan tenke rona malu, hadomi lider sira, fó tempu ba sira atu hanoin no refleta saida mak di’ak ba Timor, tanba ne’e ita la presiza aumenta kanuru tohar ruma, ita nia kbiit laiha.
Nasaun nia kbiit importante ida mak tenke eduka sidadaun hodi respeitu lider boot Nasaun sira, maibé ida ne’e ladauk tau iha kestaun no prátika, entaun saida mak mosu ema ida-idak ko’alia nu’udar nia hakarak rasik hodi ko’alia hakarak hatudu dehan hotu-hotu iha direitu no poder hodi ko’alia, hatete saida mak nia hakarak hatete, Nasaun ida nia dever tomak hodi regula ema nia lalaok, ko’alia, komportamentu no atitude tomak ho lei no orden se-la’e Nasaun ida ne’e neneik ba neneik bandidu sira mak sei ukun, fenomenu ida ne’e mak mosu duni iha Nasaun ida ne’e, Estadu sei lakon nia integridade tomak iha povu nia oin, bainhira ita asiste situasaun hirak hanesan ne’e ita sente kedas katak Nasaun ne’e laiha kbiit hodi atua ema ho lei, mais pior liu ema boot sira balun mos ko’alia iha mídia sosiál sira tuir sira nia hakarak, liu-liu hakarak espresa saida mak sira nia mehi, maibé kontrariu liu, tanba dala ruma mos liafuan sira mak hato’o ne’e la eduka sidadaun atu banati.
Daudaun ne’e ita hahú asiste nafatin iha facebook, mídia komunikasaun sira hahú prátika nafatin hahalok hanesan, ida ne’e tan saida karik? Polísia ho tribunál uza nia kompeténsia hodi asegura Estadu ida ne’e atu ema hotu sente duni moris iha lei nia okos, tanba ne’e asuntu difamasaun ne’ebé hetan reajen maka’as iha sosiedade tenke hahú minimiza husi autór judisiáriu sira atu labele fó fatin uitoan mos atu sidadaun ida ko’alia no espresa tuir nia hakarak, hodi haluha katak ema seluk mos iha direitu no liberdade hanesan iha Nasaun ida ne’e, tanba ne’e lei difamasaun karik la nesesáriu maibé asaun hodi halo atuasaun tenke rigor nafatin atu asegura Nasaun, povu no Estadu nia dignidade.
Hahú husi eleisaun no kampaña, polítiku nain sira koko atu transforma hanoin di’ak sira ba sosiedade nu’udar fonte prinsipál hodi re-inspira hanoin sira harii Nasaun, kampaña polítiku sira bele utiliza meiu komunikasaun oioin, direta no indireta hodi sensibiliza partidu polítiku nia programa ba forma ukun, tanba ne’e kampaña hanesan meiu importante ida iha vida demokrasia Nasaun nian hodi fó edukasaun polítiku ne’ebé loloos, transparente no justu ba sosiedade atu kumpriende didiak programa sira husi partidu polítiku nian antes atu ba ezerse knaar hanesan sidadaun.
Programa hotu ne’ebé hato’o iha kampaña sei ajuda hodi promove sosiedade nia partisipasaun atu hili ho konsiensia tuir sira nia opsaun la’ós tanba obrigatório, la’ós tanba fó osan, la’ós tanba ameasa, la’ós tanba promesa no seluk tan, tanba ne’e normalmente ema hotu sei partisipa no iha ema balun sei la partisipa ho razaun oi-oin mak hanesan ideolojia no prinsípiu ne’ebé la hanesan, ema hirak ne’ebé sei la partisipa ho hanoin ida katak sira ladauk kumpriende didiak kona-ba ezijénsia demokrasia ne’e rasik no mos iha balun kestiona kona informasaun ne’ebé loloos kona-ba programa sira ne’ebé bele duni konvense sira hodi hola parte iha votasaun, nune’e mos barak ladauk hatene loloos lider hirak ne’ebé sei reprezenta povu iha Parlamentu Nasionál hodi luta ba aspirasaun povu nian, tanba esperénsia hatudu momoos katak barak liu sei dominante husi lider tuan sira ne’ebé ko’alia dala barak dehan reprezenta povu maibé reprezenta partidu no án rasik, tanba ne’e loloos tempu ona atu partidu polítiku sira hato’o no aprezenta lider sira ne’ebé sei reprezenta povu tomak hodi la reprezenta án rasik, nune’e minimiza fali konfiansa povu nian, programa sira durante kampaña nian sai indikadór ida hodi sukat polítiku nain sira nia integridade ba ukun, program hotu tenke formula ho lia-fuan sira mak bele konvense eleitór sira nia fiar esklui tiha difamasaun no insulta malu ne’ebé sei fó risku ba prosesu dame iha Nasaun.
Esperénsia pasadu nian hatudu ona referensia lubun ba ita, tanba hanoin sira negativa nian ke ita espalla iha públiku sira liu husi mídia ou kampaña indireta ba komunidade.
Partisipasaun eleitór depende ba lider polítiku sira nia asaun iha segmentu polítiku hodi faan ho estratejia no meius oi-oin, eleitór sira barak liu mak foin partisipa tanba sira nia idade hahú to’o ona hodi hola parte, balun fali defisiente, barak liu inan feton sira ne’ebé dala barak liu la-hola parte iha atividade polítiku no seluk tan. Tanba ne’e knaar polítiku nain sira nian atu buka dalan oinsá bele eduka votante sira, edukasaun polítiku ne’ebé bele duni ajuda sosiedade atu kontribui ba dezenvolvimenu pás no demokrasia, se la’e kustu no enerjia boot sira ne’ebé Estadu hasai ona durante ne’e sei laiha folin ba sustentabilidade Nasaun nian tan de’it emosaun hodi ko’alia programa sira iha kampaña polítiku ne’ebé sai husi hanoin di’ak povu nian, iha situasaun polítiku sira hanesan daudaun ne’e lider sira presiza kontrolu no sukat nafatin liafuan, dala-ruma bele sees husi nia objetivu ne’ebé loloos, tanba konsentra ba partisipasaun masa ne’ebé boot ka kiik, bele provoka lider sira nia lia-fuan, maibé Timor-Leste fiar nafatin lider hotu nia maturidade no integridade polítiku hodi eduka povu sai povu ne’ebé rasasinu, povu ne’ebé hatene atitude sira nia lider, povu ne’ebé pasiensia no umilde iha sira dezisaun sira.
Povu labele lakon sira nia direitu vota hodi partisipa iha eleisaun, labele monu tanba promesa sira ne’ebé midar no renda-renda ate sosa no faan votu liu husi fó no simu osan ka buat seluk sira husi ekipa susesu ka brigada partidu sira, ida ne’e mak akontese ita viola ita nia direitu rasik hanesan sidadaun di’ak ba Nasaun ida ne’e, ita sei lakon ita nia patriotismu tomak hanesan timor nia oan di’ak ne’ebé moris iha rai ida naran Timor-Leste, ita labele sosa ukun no poder, ukun no poder tenke liu husi prosesu demokrasia ida mak justu no ekilibru, ita mos labele simu hahalok difamasaun no insulta malu ne’ebé dis-akredita povu nia direitu demokrasia iha Nasaun ida ne’e, ita nia forsa mak ita nia lian katak “Povu nia lian mak Maromak nia liafuan” ita hili tanba ita kuñese di’ak ho ita nia fuan no sentimentu (hati nurani) no ita fiar katak futuru lider ne’e merese duni hodi simu ukun, ida ne’e mak soberania ne’ebé justu iha kontestu Nasaun demokrasia nia doutrina. Povu mak soberania ida aas liu iha polítiku Nasaun nian, tanba liu husi dezisaun povu nian harii soberania Estadu ne’ebé hetan lejitimasaun liu prosesu formál ida.
Aprosimasaun polítiku nain sira hanesan mata-dalan ba kaer ukun, maibé la’ós fasil atu atinje prosesu hirak ne’e hotu tenke liu husi luta naruk ida hodi transforma karakter sosiedade nian hodi hola partisipasaun másima iha vida polítiku Nasaun nian, presiza kuñese didiak estratejia hotu sei liu husi análize ba situasaun tomak hodi tau objetivu sira tuir métas partidu nian, aproximasaun estruturál no aprosimasaun sosiolojia tuir estratifikasaun sosiál sira presiza tau iha konsiderasaun iha polítiku nain sira nia kampaña, ida ne’e sei ajuda minimiza difamasaun no insulta malu sira ne’ebé fó potensia ba instabilidade Nasaun nian.
Direitu ba votante mak livremente bazea prinsipiu direta, jerál, livre, segretu, onestu no justu, signifika katak iha tempu kampaña no eleisaun sei laiha ema ruma ka militante partidu balun mak ho hanoin atu destroi fali hanoin ema seluk nian ho maneira oi-oin hodi buka a favór ba partidu A ka B, C no seluk tan, tanba iha kampaña programa hotu ne’ebé hakerek iha métas no planu partidu nian esplika klaru ona tanba ne’e sei la presiza tan difamasaun sira husi kampaña metan no ilegál sira hosi kotkotuk, ida ne’e akontese signifika ema ladauk kumpriende demokrasia iha Estadu soberania ida, mezmu iha Timor-Leste ladauk akontese ka hahú akontese ona (karik) hahalok hirak hanesan ne’e maibé lisaun balun husi Nasaun seluk hatudu momos katak hahalok sira ne’e akontese duni, nufin saida mak povu hetan husi hahalok kampaña metan no ilegál sira, sofrimentu tanba hili sala ukun nain ne’ebé sai hanesan protetór ba povu no Estadu sai fali korruptór hodi benefisia ba família, grupu, án rasik, koor partidu, belun kompañia sira. Povu triste no arepende maibé tarde ona tanba monu ba manobra no lasu sira ne’ebé inkonsisténsia.
Ezijénsia prinsipál husi eleisaun ida ne’e la’ós povu atu sai objetu ba promesa sira, maibé povu tenke sai sujeitu ba dezenvolvimentu tomak, ne’e mak prinsípiu demokrasia ne’ebé loos, tanba promesa hotu sei labele realiza mesak husi partidu polítiku ida, promesa hirak ne’e sei realiza tuir planu no métas programa Estadu nian ne’ebé sei diskute maka’as iha nai ulun parlamentu sira bainhira sira eleitu hodi tuur reprezenta partidu, diskusaun sira dala-barak sei fihir liu ba interese partidária nian duke promesa hirak agora ko’alia daudaun ne’e.
Povu nia ezijénsia hirak ne’ebé hato’o ona sei rona no simu, promesa iha kampaña labele partidariza fali sai programa partikulár partidu nian se nune’e duni povu sei lakon sira nia fiar ba nai ulun sira, nai ulun polítiku sira sei ba ukun no balun sei sai opozisaun no balun sei lakon no moris de’it hanesan sidadaun bai-bain iha sosiedade sira, mezmu ukun ka opozisaun ka la hetan liu kadeira la’ós problema ba Timor-Leste, povu ezije moris hakmatek, dame, hetan atendimentu di’ak husi ukun nain sira, laiha korrupsaun, laiha injustisa sosiál, laiha diskriminasaun, buat hirak ne’e hotu nai ulun polítiku sira bele hamutuk halo hodi realiza povu no Nasaun nia moris di’ak.
Labele desfama malu no insulta malu buat hotu halo ba Timor-Leste nia di’ak tanba lider hotu no povu nia dedikasaun no sakrifisiu Timor-Leste bele moris hanesan ohin loron, tanba ne’e labele sobu fali buat hotu ne’ebé iha ona ho lia-fuan sira mak la ajuda no apoiu malu, Governu ida ukun ita hotu tenke apoiu malu, dudu malu, respeita malu, hadomi malu, buat sira ladiak ko’alia nakloke ba malu labele odiu ba malu tanba ukun ne’e hein de’it nia tempu atu povu deside ba kaer ukun.
Ukun ne’e reprezenta komportamentu no atitude di’ak sira durante moris iha sosiedade, povu hatene no matenek hili sira nia ukun nain ne’ebé bele duni atu servi sira hanesan atan no bibi atan ba povu la’ós servi hanesan liurai ne’ebé tuur iha treinu.
Timor-Leste nia idade 18 anos, sei joven no hein hela lider barak ne’ebé iha duni integridade no hadomi povu atu ukun ho di’ak, tanba ne’e labele insulta malu, labele desfama malu, loron ida ami sei tula fiar ne’e ba ita boot sira nia kapa’as maibé agora ne’e di’ak liu hatudu komportamentu servi ho atituide, promove no dezeña programa tuir realidade povu nian hodi kontesta iha eleisaun, insulta no difamasaun sei labele obriga povu nia fuan hodi hili tanba oposaun rua ne’e la’ós dalan di’ak, dalan ne’ebé justu maka karik ukun bele ka lae? hadia ami nia estrada rurál sira, eskola, saúde, eletrisidade, ai-han, toos, animál, natar, uma ba povu kiak sira, kampu traballu, ida ne’ebé mak prinsipál liu, halakon no hamout tiha krime korrupsaun hodi ajuda povu no Nasaun nia moris ba oin, se-la’e ita nia lia-fuan, promesa sei hela hanesan retórika de’it, povu hakarak buat ne’ebé mak realístiku iha sira nia moris katak hateten mutin ya mutin, metan ya metan, kinur ya kinur labele kahur sasan barak liu, tinan 16 ona Nasaun nia idade avansa daudaun idade lider sira mos avansa nafatin, lider foun sira mos moris daudaun ona laiha ema ruma mak sei moris fali to’o tinan 1000 (rihun ida) ema hotu tenke hanoin ida de’it “Hadomi Timor-Leste” liu feto bonita sira iha mundu tomak, liu riku soin hotu-hotu, ita maske diferente iha hanoin, diferente iha prinsípiu no ideolojia maibé ba Timor-Leste laiha opsaun atu hili tuir aikanoik ne’ebé dehan “ema hatete aat ita, ita sei la menus buat ida, mezmu ke ema gaba no foti ita ida ne’e mos sei la aumenta buat ruma tanba ita Timor-Leste nafatin Timor-Leste”.
Opiniaun rasik no pesoal la reprezenta instituisaun ruma: Karik iha hanoin ruma bele kontaktu ba Hp:+ 670 7732 6592; Email: rlelosae@yahoo.com.