DILI, 26 agostu 2020 (TATOLI)-Hafoin mandatu Komisaun Planu Rekuperasaun Ekonómika ramata iha 18 agostu, entrega ona dokumenta ho rekomendasaun ba Governu ne’ebé antes ne’e hetan ona aprovasaun iha Konsellu Ministru, atubele implementa medida ba kurtu prazu iha 2020 no longu prazu (tinan-tolu) ho aliñamentu programa no orsamentu.
Koordenadora Unidade Planeamentu, Monitorizasaun no Avaliasaun (UPMA), Brígida Soares, informa dokumentu ne’e rasik mai ho medida hamutuk 71, ho sub-setór ualu ne’ebé konsidera importante.
Sub-setór ualu maka hanesan ekonómiku (jerál), agríkola, turizmu, abitasaun, edukasaun, saúde, protesaun sosiál, no institusionál.
“Ida kurtu prazu maka sei implementa medida haat iha 2020 no ida-ne’e enkaixa ona iha ministériu sira-nia planu, enkuantu medida longu prazu sei implementa hahú tinan 2021 to’o 2023,” tenik Koordenadora UPMA ba Agência Tatoli, foin lalais ne’e, iha ninia knaar fatin, Palásiu Governu.
Notísia Relevante: Mandatu ramata, komisaun rekuperasaun ekonómika entrega planu ba PM Taur
Hafoin UPMA simu dokumentu hosi Komisaun Planu Rekuperasaun Ekonómika, halo kedan ezersísiu ba alvu tinan 2021 to’o 2023.
“Alvu mai ho setór ninia objetivu, entaun presiza hatene objetivu jerál hanesan ezemplu ba sub-setór ekonomia ne’e saida, hafoin objetivu atu atinje médiu no longu prazu ne’e saida mak presiza atu halo? Iha setór ekonomia jerál, ninia implementasaun mai ho objetivu ekonomia nasionál dezenvolvidu ne’ebé permite redusaun dependénsia esterna no sei avalia iha longu prazu, hanesan redusaun ba importasaun no Produtu Internu Brutu (PIB) porsentu lima, aumenta doubru hodi fó pasu ba agrikultura no PIB inklui aumenta persentajen pezu indústria no PIB,” nia esplika.
Kada medida ne’ebé mosu iha dokumentu inklui ona ho meta jerál, hafoin halo análiza maka mosu ninia alvu ba kada tinan (2021 to’o 2023).
“Hosi medida sira, ministériu ne’ebé responsável ba implementasaun alvu tenke tau ona osan, nune’e alvu ne’ebé atu atinje iha 2021 tenke atinje. Iha 2022 kuandu disemina ona polítika, signifika implementasaun tenke la’o ona,” nia akresenta.
Entidade implementadór hamutuk 32 maka sei implementa medida
UPMA halo ona sesaun traballu ho entidade hamutuk 32 atu implementa medida, kompostu hosi entidade sira ne’ebé tutela ba Ministériu Koordenadór Asuntu Ekonómiku (MKAE), Ministériu Solidaridade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), no ministériu balun iha setór institusionál nia okos no infraestrura nian.
“Sesaun traballu hala’o ona no halo ona ezersísiu traballu ho entidade hirak atu konfirma meta ne’ebé mak iha. Agora daudaun ministériu sira halo hela ezersísiu hodi tau kustu fonte finansiamentu, karik iha ona fonte finansiamentu hosi doadór balun entaun ministériu presiza hamosu iha sira-nia kustu ne’ebé sira haruka ba UPMA,” Koordenadora UPMA esplika.
Nia dehan, difikuldade ne’ebé UMPA hasoru maka limitasaun tempu tanba presiza ajusta planu rekuperasaun ekonómika ho programa Governu.
“Ami laiha dezafíu boot tanba iha ona koñesementu ba medida hirak ne’e, maibé difikuldade boot liu ne’ebé UPMA no Governu ein jerál hasoru maka limitasaun tempu, tanba ita mai ho medida foun no ita halo orsamentu rua (2020 no 2021) iha tempu badak nia-laran,” nia akresenta.
Tuir responsável UPMA ne’e, ezersísiu ne’ebé maka halo iha parte planeamentu maka asegura medida ninia kustu ho koordenasaun hosi Ministériu Finansa (MF).
Totál Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2021 hamutuk biliaun $1,7, ne’ebé akumula hotu ho despeza planu rekuperasaun ekonómika ba longu prazu.
Orsamentu ne’e rasik fahe ba reseita doméstika millaun $180, transferénsia fundu petróleu biliaun $1,2, dívida públika millaun $122, no empréstimu konsensionál no transferénsia hosi doadór sira hamutuk millaun $200.
Sub-setór ualu ho ninia meta atu atinje iha tinan-tolu
Sub-setór ualu kompostu hosi ekonómiku (jerál), agríkola, turizmu, abitasaun, edukasaun, saúde, protesaun sosiál, no institusionál.
Sub-setór ekonómiku (jerál), mai ho ninia objetivu médiu no longu prazu hanesan setór ekonómiku nasionál ne’ebé dezenvolvidu no permite redusaun dependénsia esterna ba médiu no longu prazu, ho ninia meta indikadór maka redusaun ba pezu importasaun no PIB, aumentu doubru ba kuantidade produsaun agrikultura no PIB, aumentu iha kuantidade industria no PIB.
Agríkola, konsidera hanesan setór modernu ba alimentasaun nasaun, fornese saláriu dignu ba agrikultura atu mentein traballadór sira, ho ninia meta indikadór maka aumentu rendimentu agrikultór, reduzaun pobreza iha área rurál no aumentu doubru ba PIB agrikola.
Turizmu, atu dezenvolve promove Timor-Leste hanesan destinu úniku kulturál no ekolójiku ne’ebé proporsiona profisionálizmu aas no oportunidade traballu ne’ebé bele aumenta ba kontribuisaun PIB, ho ninia meta indikadór maka aumentu númeru pesoál empregada no turizmu, aumentu númeru vizitante internasionál, aumentu vizitante doméstiku no aumentu pezu turizmu tuir persentajen PIB.
Abitasaun, atu sidadaun hela iha fatin moos no iha seguransa hodi promove vida ne’ebé saudável tanba sira mós iha direitu atu hetan hela fatin, ho ninia meta maka reduzaun ba taxa ki’ak, hadi’a atendimentu moras ba labarik, hanesan desnutrisaun, kabun moras no seluk-tán, no hadi’a rezultadu edukasionál ba labarik iha família ho rendimentu menus.
Edukasaun, bele hetan asesu edukasaun ida ho kualidade ba ema hotu, atubele konstrui forsa traballu profisíonál no kompete graduadu sira atubele hetan empregu ho dignu, ho ninia meta maka aumentu ba despeza edukasaun hanesan persentajen ba PIB, persentajen graduadu ba profísaun empregadu hotu to’o fulan-neen hafoin graduasaun, ambiente eskolár ne’ebé saudável hosi alunu ba professor no alunu ba sala aula.
Saúde, asesu saúde ba ema hotu atu kria populasaun saudável ne’ebé kontribui ba dezenvolvimentu ekonómiku, ho ninia meta maka persentajen populasaun laiha asesu ba servisu saúde ne’ebé populasaun tenke la’o hosi aldeia ho distánsia kilómetru lima, persentajen redusaun no númeru pasiente ne’ebé halo tratamentu iha rai-liur, redusaun deznutrisaun ba labarik ki’ik, no indikadór seluk tan.
Protesaun sosiál, hanesan protesaun ba sidadaun hotu, espesialmente ba vulnerável sira atu garante bele partisipa totalmente iha atividade ekonómika no sosiál, ho ninia meta maka estensaun protesaun sosiál ba ema hotu, redusaun taxa ki’ak, prosesu efisiente ba pagamentu benefísiariu, prosesu simplifika ba rejistu no verifikasaun.
Ikus liu maka sub-setór institusionál, konsidera hanesan servisu públiku efisiente no efikáz, ho ninia meta maka aumentu signifikativu indikadór ambiente negósiu, hadi’a transparánsia, aumentu efikásia no efisiánsia ba servisu públiku, aselera desentralizasaun inklui deskonsentrasaun, servisu públiku iha ámbitu promosaun dezenvolvimentu armoniozu no integradu hosi setór no rejiaun, hanesan fahe produtu nasionál hanesan.
Jornalista: Antónia Gusmão
Editora: Julia Chatarina