DILI, 26 novembru 2020 (TATOLI)—Diretór Jerál Sekretariadu Téknika Administrasaun Eleitorál (STAE), Acilino Manuel Branco, hateten tinan oin (2021) ne’e nu’udar tinan preparativu ba eleisaun nian.
“Ami hosi STAE ne’e pertenente tebes katak tinan oin ne’e nu’udar tinan preparativu ba eleisaun nian maibé ita tenke ajusta tuir lei ne’ebé iha. Agora, ita haree fali ba esperiénsia eleisaun sira tinan kotuk, embora eleisaun ida-ne’ebé mak susesu maske ita konsiente katak iha frakeza tékiniku balun ne’ebé ita presiza mellora,” Diretór Jerál Sekretariadu Téknika Administrasun Eleitorál (STAE), Acilino Manuel Branco, ba jornalista sira iha Ótel Novu Turizmu, Lecidere, Dili, kinta ne’e.
Acilino Manuel Branco hateten, bainhira mellora mak tenke iha enkuadramenrtu legál ne’ebé mak klaru para depois fasilita ninia estratéjia tékiniku sira, ho intensaun ida katak bele enkoraja di’ak liután sidadaun sira-nia partispasaun liuliu atu garante no susesu ba prosesu tomak.
Ezemplu, nia dehan, iha eleisaun antesipada nian iha taxa partisipasaun aas, purvolta 80% maibé ema-nia preokupasaun ba 20% taxa la vota. Entaun, ida-ne’e sai hanesan traballu ida ba Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE-sigla portugés) ho Sekrtariadu Téknika Administrsaun Eleitorál (STAE) atu buka solusaun.
“Motivu saida mak ema sira ne’e, labele ezerse sira-nia direitu ba votu, bele mós ho razaun tékniku. Tanba ne’e mak ha’u hanoin inisiativa hosi Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) halo ne’e di’ak tebes, para depois involve entidade relevante hotu liuliu órgaun eleitorál rua ne’e. Tenke propoin estratéjiku sira, nune’e garante ba eleisaun futuru ne’ebé mak iha kualidade,” nia esplika.
Bbainhira halo preparasaun ba eleisaun, Acilino dehan, tenke mínimu fulan neen (6) maibé aktu prelimináriu sira-ne’e tenke tinan ida.
“Meiu fasilidade ne’ebé mak fasilita ba ita-nia eleitór sira para hotu-hotu bele ezerse sira-nia direitu votu ho loloos. Purezemplu, iha ita-nia rain númeru defisiénte mós boot. Bazea ba dadus hosi organizasaun ema ho defisiénsia sira purvolta rihun 30. Entaun, hosi rihun 30 mak ita konsege mobiliza mak kondisaun tékniku sira bele ezerse sira-nia direitu votu no kontribui ona ba taxa partisipasaun nian,” nia dehan.
Nia hateten, futuru sei halo resensiamentu ho peíiodu ne’ebé mak naruk uitoan tanba ne’e mak iha tinan oin prosesu resensiamentu sei hahú iha fulan neen iha territóriu nasionál. Maibé, nia dehan, ba sidadaun iha estranjeiru purvolta fulan haat (4) kompara ho eleisaun antesipada 2017 ho 2018 ne’e, resensiamentu ba rai-liur nian ne’e lori de’it fulan rua.
“Entaun, ho ida ne’e, ita tenke prolonga atendementu atu iha partisipasaun ne’ebé mak maka’as. Asuntu seluk mak ita sei hanoin atu aumenta setru votasaun tanba ita-nia eleitór sira hela iha fatin dook, ikus mai sira tenke lakon sira-nia direitu votu,” nia relata.
Tanba ne’e, nia dehan, presiza eleva sentru votasaun maibé ida-ne’e mai ho rezultadu evolusaun períodu atualizasaun ne’ebé mak hala’o no kada períodu, evolusaun eleitór sira purvolta 2-3%, signifika implikasaun sei ba iha númeru sentru votasaun sira.
Tuir nia, prosesu eleisaun kontroladu regula hosi Governu para garante nia kredibilidade. Maibé, tenta oinsá para fleksibiliza ninia prosesu hodi garante tanba tuir lei ne’ebé ezistente, eleitór ida tenke ba ezerse nia funsaun iha fatin ne’ebé nia rejistu ba.
“Ho ne’e ita konkorda ona ho MAE atu estabelese sentru paralelu, nune’e ita-nia sidadaun ne’ebé fila ba sira-nia munisípiu ka fatin orijen, maibé sira bele ezerse sira-nia direitu votu iha kapitál. Maibé iha ninia mekanizmu kontrola, hanesan iha prosesu transparante. No, iha rekezitu hanesan eleitorál maibé nia-naran tenke iha lista, la’ós lista orijinál maibé emite lista adisonál ida,” nia dehan.
Nia hateten, tenke servisu hamutuk ho autoridade komunitária sira tanba sira mak bele identifika no sira mak bele halo komunikasaun ba órgaun rua ne’e, depois fulan ida ka rua antes para konfirma.
Jornalista: Osória Marques
Editór: Cancio Ximenes