Hosi:
Celestino Gusmão Pereira
Iha semana hirak ikus, deputadu sira iha Parlamentu Nasionál ho Governu loke debate importante sira kona-ba destinu fundu petrolíferu, rezerva mina no gás inklui diskute posibilidade Timor-Leste sei hetan fali fonte reseita Estadu nian hodi troka fundu petrolíferu ne’ebé sei hotu, atu sustenta ekonomia Estadu no povu nian. Infelizmente, seidauk diskute kle’an kona-ba fundu petrolíferu nu’udar oportunidade atu diversifika ekonomia husi investimentu iha rai-laran, liu-liu iha setór sira ne’ebé bele asegura kualidade moris Timor-oan sira-nian no dezenvolve diresaun ekonómika ida ne’ebé sustentável liu.
Fonte Orsamentu Jerál Estadu Timor-Leste nian, kuaze totálmente mai husi fundu petrolíferu, ne’ebé konverte husi petróleu no gás iha Tasi Timor, liuliu maihusi kampu Elang-Kakatua, Kitan no Bayu-Undan. Infelizmente, Elang-Kakatua maran iha 2006 no Kitan maran iha 2015, kampu úniku ativu mak Bayu-Undan ne’ebé mós sei maran iha tempu besik. Maske to’o agora seidauk iha planu dezenvolvimentu ba kampu petróleu no gás husi Greater Sunrise maibé bele prodús no fó osan balun tan iha futuru hodi selu ba kustu sira programa no atividade Governu nian iha futuru liu husi fundu petrolíferu.
Apresia ba ukun na’in sira ne’ebé kria ona lei fundu petrolíferu iha 2005 hodi regula dezempeñu fundu soberanu ida ne’e, fundu ida ne’ebé preve objetivu jerál atu kontribui ba polítika fiskál ne’ebé sustentável no atu sustenta jerasaun ohin no futuru Timor-Leste nian. fundu atualmente investe iha merkadu ekidade, títulu no fó empresta ba Timor Gás no Petróleu (GAP).
Gráfiku iha kraik hatudu dezde 2008 Governu tuituir malu to’o agora, la tuir matadalan ne’ebé hakerek iha lei fundu petrolíferu ne’ebé koñesidu mós ho naran mata dalan Rendimentu Sustentável Estimadu (RSE).

Kalkula RSE 3% husi total riku-soin mina-rai no valor prezente líkidu ba reseita futuru mina-rai, atu subliña RSE inklui de’it kampu ne’ebé iha ona planu dezenvolvimentu. Lei FP mós permite atu Governu propoin levantamentu liu montante RSE maibé tenke justifika levantementu sira atu investe ba interese Timor-Leste nian ba tempu naruk.
To’o agora, Governu transfere ona osan ne’e hamutuk biliaun $12.1, liu husi Orsamentu Jerál Estadu kada tinan, reseita petrolíferu total ne’ebé FP hetan ona mak biliaun $23.1, retornu husi investimentu fundu nian to’o agora biliaun $7.2 no saldu bainhira fulan-outubru remata iha fundu petrolíferu biliaun $18.1.
Ministériu Finansa rekoñese no ilustra reseita Estadu nian husi Bayu-Undan ba fundu petrolíferu daudaun ne’e ki’ik tebes kompara ho tinan balun iha pasadu, no rezerva husi kampu úniku ne’e sei hotu iha tempu besik. Rekoñese, no mós haktuir iha livru OGE 2021 fundu petrolíferu bele hotu iha tinan 2030.
Governu kontinua ho polítika fiskál antesipada (frontloading fiscal policy), ho objetivu hasa’e kreximentu ekonómiku no dezenvolve setór privadu, atu futuru reseita doméstika sei sa’e boot no gastu husi fundu petrolíferu sei tuun. Realidade hatudu maske ita gasta ona biliaun $15, inklui biliaun $12 husi fundu petrolíferu no biliaun $3 husi reseita doméstika no empréstimu, maibé gastu hirak ne’e seidauk harii poténsia reseita doméstiku ho konsistente, tanba realmente, maioria reseita doméstika maihusi despeza Estadu nian, ne’ebé finansia husi fundu petrolíferu. Nu’udar ezemplu mak kuandu Orsamentu Estadu laiha tinan ida ka uza de’it sistema duodesimu, reseita doméstika hetan kedas kontrasaun. Nune’e mós, husi gasta sira temi iha leten seidauk hatudu signifikativa kualidade moris sidadaun nian, setór edukasaun, saúde, bee no saneamentu kontinua iha difikuldade boot.
Nu’udar resposta ba preokupasaun kona-ba mina no gás sei maran no fundu petrolíferu sei hotu lalais, Governu no deputadu sira hatán lalais katak “presiza” iha esforsu atu prodús tan petróleu, gás no mineiru hodi troka fundu petrolíferu. Diskusaun iha Panorama Orsamentál, audiénsia públika parlamentár no diskusaun iha mídia, Governu, liliu Ministériu Petróleu no Minerai ho instituisaun tutelada sira, fó lista projetu sira tuir mai; sei halo perfurasaun posu tolu iha kampu Bayu-Undan, perfurasaun posu tolu iha Suai no Betanu ne’ebé lidera husi Timor Resources, kontinua halo negosiasaun ba kampu Greater Sunrise ho membru konsorsiu no Austrália, kontinua ho konkursu esplorasaun ba bloku 18 no sei avansa lei no indústria mineiru.
Infelizmente, projetu sira temi iha leten, sei la fó tan reseita osan husi konverte mina no gás hanesan ita hetan ona husi kampu Bayu-Undan, karik sei hetan uitoan de’it hanesan ita hetan ona husi Elang-Kakatua no Kitan ne’ebé maran tiha ona, Timor-Leste no kompañia operadór iha sorte di’ak, tanba vida produsaun Bayu-Undan nian, iha periodu ne’ebé folin mina no gás sa’e maka’as. Maske ita seidauk hatene bainhira mak sei halo produsaun ba kampu Greater Sunrise, kampu ida ne’e sei bele fó reseita balun ba Timor-Leste, maibé ita sei la hetan liu ida ne’ebé hetan husi Bayu-Undan, tanba mudansa iha ekonomia petrolíferu globál, mudansa klimátika no impaktu husi pandemia Covid 19.
Realidade atuál ezije ajustamentu fundamental husi polítika públiku Estadu nian, tenke kansela projetu ambisiozu sira no investe ba setór save sira, hanesan rekursu umanu (edukasaun, saúde, nutrisaun) no produtivu (agrikultura, indústria ki’ik atu substitui ba importasaun) ne’ebé bele ajuda kapasidade ekonómiku doméstiku no hadi’a povu nian moris. Agora sai urjenti tebes, tanba hanesan Governu rekoñese iha livru 1 husi proposta OJE 2021, impaktu realidade katak fundu petrolíferu bele hotu iha 2030 katak “despeza sei tuun maka’as to’o pursentu 92 iha tinan 2028‐2030…ba tokon $386 de’it.” Se ita falta atu hametin ita nia servisu báziku, no hamosu setór ekonómiku ne’ebé sustentável no produtivu iha tinan 10 tuir mai, ita sei hasoru situasaun grave tebes, tanba Governu sei laiha rekursu atu finansia servisu báziku, ka investe iha setór xave. Se Timor-Leste laiha rekursu ekonómiku atu sustenta nasaun, ne’e bele fó ameasa ba ita nia soberania no kria dependénsia ba nasaun seluk no ajénsia internasionál. Agora mak tempu atu uza fundu petrolíferu ho matenek atu evita krize iha futuru.
Sujere atu Timor-Leste la tama kle’an liutan ba dependénsia ekonomia petróleu, riku soin ne’ebé la renova, la barak no la sustentável. Nasaun barak sofre ona konsekuénsia husi dependénsia ba petróleu, ezemplu akontese ona iha Nigeria, no fatin sira seluk. Timor-Leste la’ós Nasaun ne’ebé úniku depende ba osan husi mina no gás, karik TL la uza nian fundu úniku ho kuidadu sei uza riku soin ne’e hotu lalais liu.
Obrigadu barak ba lee na’in sira nian pasiénsia hodi lee artigu ida ne’e to’o hotu. Korajen, ba oin nafatin, nu’udar Estadu no Povu!
Hakerek nain peskizadór iha institutu La’o Hamutuk.