iklan

NASIONÁL, COVID-19, HEADLINE, SAÚDE

MS enkoraja sidadaun mantein uza máskara prevene surtu COVID-19

MS enkoraja sidadaun mantein uza máskara prevene surtu COVID-19

Vise-Ministru Saúde, Bonifácio Maucoli dos Reis. Imajen TATOLI/Egas Cristovão

DILI, 18 dezembru 2020 (TATOLI)Governu liuhosi Ministériu Saúde (MS) enkoraja sidadaun atu kontinua padraun saúde públika tuir regra ezekusaun Estadu Emerjénsia (EE) daualuk hodi prevene surtu COVID-19.

Vise-Ministru Saúde, Bonifácio Maucoli dos Reis, hateten nu’udar instituisaun Governu ne’ebé asegura ba polítika saúde no bein estar povu, sidadaun hotu tenke kumpre regra ne’ebé Prezidente Repúblika dekreta ona.

“Ha’u enkoraja no solisita ba ita hotu, durante serimónia ne’e no iha li’ur, sidadaun hotu tenke kumpre nafatin padraun ba distansiamentu sosiál no fiziku, utiliza máskara no ijiene liman, hanesan objetivu prevensaun ba propagasaun no transmisaun moras COVID-19,” Vise-Ministru Maucoli, afirma iha Sentru Konvesaun Dili (CCD, sigla portugés), sesta ne’e.

Governu liuhosi sorumutuk Konsellu Ministru estraordinária aprova projetu dekretu-lei Governu, ne’ebé aprezenta hosi Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, kona-ba medida ezekusaun EE daualuk, ne’ebé revona tuir dekretu Prezidente Repúblika númeru 70/2020, loron 03 dezembru hodi hatán ba pandemia COVID-19.

EE faze ne’e sei abranje territóriu nasionál tomak no vigora hahú tuku 00:00 loron 04 dezembru 2020 to’o tuku 23:59 loron 02 janeiru 2021.

Medida ezekusaun nafatin hanesan EE dahituk, katak sidadaun hotu iha territóriu nasionál evita partisipasaun ema lubun, mantein distánsia pelumenus metru ida ho balun entre ema, nafatin utiliza máskara ne’ebé taka ibun no fase liman beibeik bainhira iha asesu estabelesimentu komersiál sira ka edifísiu públiku.

Nune’e mós, mantein obrigatóriu indivíduu hotu ne’ebé hakarak tama no sai hosi territóriu nasionál tenke sujeita ba kontrolu sanitáriu, mantein nafatin obrigatóriamente izolamentu profilátiku (kuarentena) no halo teste COVID-19 ba sidadaun sira ne’ebé hakarak tama iha país no hatudu sintoma ka iha ona kontaktu họ infetadu.

Enkuantu, despeza sira ne’ebé relasiona ho izolamentu profilátiku bainhira kumpre iha estabelesimentu saúde, rezidénsia ka sentru izolamentu privadu, sei selu rasik.

Aleinde ne’e, nafatin mantein proibisaun ba pasajen fronteira terrestre ba fins tradisionál sira ka kostumeiru no mós asesu merkadu ne’ebé regula ona no mantein nafatin sansaun sira ne’e.

Ba sidadaun nasionál no estranjeiru ne’ebé tama no sai ilegál, tenke selu koima inklui selu rasik konfinamentu obrigatóriu.

Jornalista: Florêncio Miranda Ximenes

Editora: Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!