iklan

NASIONÁL, EDUKASAUN, POLÍTIKA

Governu sei konserva abrigu Japonés iha Timor-Leste

Governu sei konserva abrigu Japonés iha Timor-Leste

Abrigu Japonés ne’ebé lokaliza iha Bidau Santa Ana, Dili. Imajen Tatoli/Jogerjo Gunterres

DILI, 17 juñu 2021 (TATOLI)—Governu liuhosi Sekretáriu Estadu Arte no Kultura (SEAK), sei halo konservasaun ba patrimóniu kulturál hanesan patrimóniu arkitektóniku ne’ebé orijen Japaun nian hanesan abrigu Japonés ne’ebé husik hela iha Timor-Leste liu-liu iha Dili.

Notísia Relevante: Governu Prezerva Patrimóniu Arkitektóniku Orijin

Diretór Nasionál Patrimóniu Kulturál, Gil Paulino Santos Oliveira.

“Ami iha ona kooperasaun ho Embaixada Japaun iha Timor-Leste. Ami halo ona proposta ba sira, oinsá sira prevee orsamentu uitoan hodi halo reabilitasaun ba abrigu sira-ne’ebé lokaliza iha Supermerkadu Lita Istore nia oin, iha Bidau Manumata besik kapela nia kotuk no inklui dalan ki’ik ida atu asessu ba iha abrigu Japonés ne’ebé lokaliza Lahane,” Diretór Nasionál Patrimóniu Kulturál, Gil Paulino S. Oliveira, hateten ba Agência Tatoli, iha nia knar fatin, Avenida de Portugal, Dili, foin lalais ne’e.

Tanba pandemia COVID-19 ne’e mak kooperasaun entre SEAK liuhosi Dirasaun Nasionál Patrimóniu Kulturál ho embaixada Japaun paradu hela, maibé hafoin ida-ne’e sei tuur hamutuk fila-fali hodi haree ba asuntu ida-ne’e. 

Aleinde ne’e, Governu mós iha hanoin atu halo protesaun ba patrimóniu Arkitektiku abrigu ka “Gua-7” iha Suku Bercoli, postu Venilale, Munisípiu Baucau, ne’ebé sai hanesan parte ida hosi patrimóniu kulturál ne’ebé presiza atu tau konsiderasaun.

“Ida-ne’e tama iha planu, levantamentu halo tiha ona. Maibé, agora buka hela kooperasaun para oinsá atu prezerva fatin ne’e atu labele estraga iha future,” nida dehan.

Konservasaun hanesan sei hala’o mós ba patrimóniu portugés ne’ebé ameasas atu estraga ka atu lakon, no barak liu ba patrimóniu arkitetóniku orijen portugués nian hanesan fortaleze (benteng) iha postu Baguia no iha munis’ipiu seluk.

Governu halo ona prezervasaun ba Eis-Komarka Antigu ne’ebé eziste iha Baguia-Baucau no Eis-komarka Aipelu-Liquiça, ami halo hela planu atu halo konservasaun. Iha 2021 iha faze ba konstrusaun no reabilitasaun ba parte aipelu nian, maibé defisil uitoan atu buka konserva nafatin tuir nia orijinalidade iha tempu ne’ebá.

Atu mantein orijinalidade ne’e, Governu presiza halo kontaktu ho arkivu sira ne’ebé iha estranjeiru liuliu iha Macau no Portugal tanba konstrusaun sira-ne’e nia dezeñu ka fotográfia antigu ne’e bele hetan iha arkivu sira iha parte Macau no Portugal.

“Ami hahú prezerva ho fortaleze Baguia, hanesan obra hosi SEAK liuhosi Dirasaun Patrimóniu Kulturál ne’ebé halo dadaun ona prezervasaun ba Eis-Komarka Antigu ne’ebé eziste iha Baguia ne’e finaliza no halo ona inaugurasaun iha 2017 no entrega ona ba autoridade munisipál iha Baucau atu halo jestaun,” nia hateten.

Abrigu Japonés ne’ebé lokaliza iha Bidau Santa Ana, Dili. Imajen Tatoli/Jogerjo Gunterres.

Governu iha planu, atu halo protesaun ba iha fortaleze Iliomar-Lautém ne’ebé ekipa ba halo ona observasaun no fazeadamente iha tinan 2023 atu hakle’an liu fali iha parte Ilomar nian, tanba objetu ida-ne’e liga ho konservasaun Parke Nino Konis Santana ne’ebé presiza prezerva.

Aleinde patrimóniu arkitetóniku tradisionál no modernu, nomós sítiu arkeolójiku ne’ebé lokaliza iha ne’ebá (Lautém), Governu buka atu hasa’e tanbá iha Parke Nasionál Nino Konis Santana ne’e nministériu haat (4) mak responsabliza.

Diretór Nasionál Patrimóniu Kulturál ne’e hateten, entermus legál atu prezerva Patrimóniu Kulturál ne’e deskreve tiha ona iha dekretu-lei Nú. 33/2017, kona-ba regime juridiku patrimóniu kulturál, ko’alia kona-ba protesaun ba eransa kulturál maibé mós presiza de’it atu hamosu tan, regulamentu interna ida hodi fortifika lei ne’e,  

“To’o agora iha ona asesór juridiku balun, enkamiña ona lei sira-ne’e, nune’e juridiku sira estuda hodi atu hamosu tan regulamentu interna sira. Ita presiza iha regulamentu interna para atu hakesi liután ita-nia komunidade sira. Karik, ezemplu, ema ruma faan nia surik lulik ida ba ema seluk no ema lori sai ba rai-li’ur, artigu hira no dekretu lei saida mak atu fó sansaun ka kondena nia,” nia haktuir.

Abrigu Japonés ne’ebé lokaliza iha Lecidere, Dili, iha Supermerkadu Lita Store nia oin. Imajen Tatoli/Jogerjo Gunterres.

Tuir artigu 2 hosi rezolusaun Governu Nú. 25/2011 alínea c), hosi dekretu-lei Nú. 33/2017 define, Patrimóniu Kulturál mak sasán hotu-hotu, movel no imovel, materiál ka la’ós materiál (immateriál), tan ninia importânsia no valór mesak mak fó kontribuisaun, hodi afirma identidade kulturál komunidade, rai ka rejiaun ida-nian, no nune’e presiza sai nu’udar alvu atu halo identifikasaun, investigasaun, klasifikasaun no sai mós nu’udar sasukat atu halo konservasaun no protesaun, Patrimóniu Kultural Timor-Leste ni’an, sei buka leno valór hirak hosi memória, antigu, auténtiku, orijinál, raru ka ezemplár hosi ninia povu.

Iha alinea d) rezolusaun Governu Nú. 25/2011, 14 setembru, kona-ba Protesaun ba Patrimóniu Kulturál no tipu sira hosi Patrimóniu Kulturál iha Timor-Leste mak hanesan;  

Patrimóniu Arkeolójiku mak sasán sira iha rai no bee okos, hanesan mós fatin Arkeolójiku, inklui pintura rupestre no sasán hirak ne’ebé hetan hosi fatin hirak arkeolójiku ni’an.

Patrimóniu Etnográfiku no Tradisionál, Movel no Imovel mak hanesan arkitéktura tradisionál, fatin lulik nian no sasán etnografiku no tradisionál mak ka’it ba kultura moris.

Patrimóniu Imateriál mak hanesan, tradisaun orál, buat hirak ne’ebé hateten ho ibun no lian hahalok sosiál, rituál no festa sira, matenek tradisionál no hahalok kona-ba natureza no jestaun ba rekursu naturál sira, nomós arte tradisionál no espetákulu hanesan múzika, dahur no aiknanoik.

Jornalista: Nelia Fernandes

Editór: Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!