DILI, 12 jullu 2021 (TATOLI)–Governu xinez reprezenta hosi Embaixadór iha Timor-Leste, Xiao Jiangou, ofisialmente entrega obra Sistema Dijitál Transmisaun Multimedia Terrestre (DTMB, sigla ingés) ba Timor-Leste liuhosi Ministériu Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál (MAPKOMS), Francisco Martins da Costa Pereira Jerónimo.

“Projetu ne’e hala’o durante tinan ida ona, konstrusaun finaliza no realiza ona lansamentu, tanba ne’e ami haree to’o ona tempu atu handover (entrega), atu nune’e hela ba Timór maibé asisténsia téknika hosi Governu xinez nafatin ho ita hodi fó formasaun téknika ba Rádiu Televizaun Timor-Leste, Empreza Públika (RTTL, E.P) atu nune’e bele sustenta programa iha faze dahuluk,” Ministru Asuntu Parlamentár no Komunikasaun Sosiál, Francisco Jerónimo, hateten, iha ámbitu seremónia termu entrega iha auditóriu Prezidénsia Konsellu Ministru, Palásiu Governu, segunda ne’e.
Notísia relevante: Lansa sistema dijitalizasaun, PM Taur enkoraja RTTL,E.P dezenvolve-an
Nune’e, governante ne’e garante katak populasaun tomak iha territóriu sei asesu projetu dijitalizaun RTTL, E.P ne’ebé lansa ona maibé pur faze.
Faze dahuluk projetu ne’e seidauk kobre populasaun tomak maibé foin iha munisípiu Dili no Liquiçá, no postu administrativu balun hanesan Cailaco, munisípiu Bobonaro no postu Laulara, munisípiu Aileu.
Projetu ne’e sei iha faze daruak no datoluk, tanba ne’e Governu aposta katak to’o tinan 2023 populasaun Timór tomak sei asesu programa dijitál.
Kona-ba populasaun balun seidauk asesu kanál RTTL, E.P, Governu sei harii torre 12 atu nune’e liña transmisaun bele to’o iha área sira ne’ebé seidauk asesu.

Iha fatin hanesan, Embaixadór Xina iha Timor-Leste, Xiao Jiangou, konsidera etapa ne’e di’ak tebes tanba bele avansa ba serbisu tuir mai.
“Espera ho programa ne’e bele tulun populasaun Timór, liuliu populasaun Dili no Liquiçá ne’ebé mak asesu uluk ona programa dijitalizasaun ne’e,” Xiao Jiangou hateten.
Diplomata ne’e konsidera projetu ne’e importante tanba bele eduka populasaun no aumenta koñesimentu liuhosi programa edukativu sira ne’ebé fó sai hosi televizaun.
Nia kompromete, tékniku sira hosi empreza prontu atu apoia karik RTTL, E.P hetan difikuldade iha implementasaun programa.
Notísia relevante: KM atribui podér ba MAPKOMS negosia akordu DTMB ho Xina
DTMB sei fó sai transmisaun ho kualidade definisaun a’as (HD – High Definiction) ba telespetadór tanba hanesan teknolojia avansadu iha mundu ho sistema modulasaun Time-domain synchronous orthogonal frequency division multiplexing (TDS OFDM) ne’ebé di’ak liu kompara ho sistema tradisionál no ba dahuluk aplika kódigu low-density parity-check (LDPC) transmisaun dijitál terrestriál iha mundu.
Alende ne’e, sistema ne’e hetan rekoñesimentu internasionál no sempre hetan primeiro lugar iha teste dijitál terrestriál sira seluk no fásil hetan ekipamentu iha indústria sira tanba nasaun barak mak utiliza ona.
Iha faze dahuluk, totál uma-kain ne’ebé asesu ona sistema dijitál iha suku Guiço, Lisadila, Gugleur, Vatuboro no Leotola iha postu administrativu Maubara, munisípiu Liquiçá hamutuk 300, ho totál benefisiáriu 1.864, kompostu hosi mane 940 no feto 924.
Tuir estimasaun, programa ne’e bele kobre ba populasaun 200.000 mai kraik, iha postu administrativu Laulara, munisípiu Aileu, postu administrativu Railaco, munisípiu Ermera no posibilidade to’o ba villa antigu Ermera, postu administrativu Cailaco, munisípiu Bobonaro to’o Tunubibi inklui munisípiu Liquiçá ba postu administrativu tolu ho totál suku 78 to’o 90.

Daudaun iha Timor Leste, sentru transmisaun tolu mak funsiona hanesan Biterlau iha Fatuahi, Kutulau iha Bazartete no torre sentrál iha Caicoli, ne’ebé instala ona ekipamentu sofistikadu sira hodi halo transmisaun dijitál, ne’ebé materiál sira hetan apoiu hosi Governu xinez no instala hosi tékniku xinez.
Timor-Leste ninia lokál televizaun analog iha 13, ne’ebé área kobertura kiik no frekuénsia ida bele transmite de’it programa RTTL, E.P nian ida no televizaun sai la moos ka haree hanesan rai-henek iha televizaun laran no nia lian ladún moos, hirak ne’e akontese tanba ekipamentu analog ne’ebé utiliza hela tuan ona, nune’e prejudika ba prosesu manutensaun no monitorizasaun.
Ho hanoin hirak ne’e maka Governu hakarak dijitaliza sistema radiudifuzaun RTTL, E.P tanba sistema analog implika prosesu dezenvolvimentu mídia komunikasaun iha Timor Leste.
Daudaun sistema televizaun dijitál modernu iha oin tolu hanesan, sistema dijitál televizaun satelite ne’ebé uza duni satelite hanesan RTTL, E.P ho GMN, ne’ebé aluga hosi Telkom 4 ho kustu boot no fó mós difikuldade boot atu dezenvolve tan programa sira no susar atu kontrola utilizadór sira.

Antes introdús DTMB iha Timor Leste, sistema ne’e introdús ona iha Pakistaun, Laos, Kambodia, Kuba, Sri Lanka, no mós nasaun balun iha Áfrika.
DTMB hahú dezenvolve iha tinan 1999 liuhosi peskiza sientífiku hosi sientísta sira iha Xina hodi forma ekipa peskiza televizaun dijitál, nune’e dezenvolve no industrializa projetu ne’e inklui introdús mós iha territóriu nasionál Xina nian.
Hafoin dezenvolve-an maka’as iha tinan 2012, liña dijitál terrestriál kobre hotu iha territóriu Xina no iha tinan 2015 nasaun ne’e hahú desliga sistema analog no ohin loron tama ona ho sistema dijitál.
Jornalista : Antónia Gusmão
Editora : Julia Chatarina