iklan

EKONOMIA, HEADLINE

MAP enkoraja sidadaun proteje no konserva balada fuik

MAP enkoraja sidadaun proteje no konserva balada fuik

Diretór Jerál Floresta, Kafé no Plantasaun Indústria, Raimundo Mau. Imajen TATOLI/Francisco Sony

DILI, 05 agostu 2021 (TATOLI)-Ministériu Agrikultura no Peska (MAP) liuhosi Diresaun Jerál Floresta, Kafé no Plantasaun Indústria, enkoraja sidadaun sira atu proteje no konserva balada fuik tanba pertense ba riku-soin Timor-Leste nian.

Diretór Jerál Floresta, Kafé no Plantasaun Indústria, Raimundu Mau, hateten proteje no konserva balada fuik sira hanesan polítika hosi programa nasionál ba konservasaun rekursu naturál iha Timor-Leste.

“Prezerva ita-nia balada fuik hanesan sira ne’ebé dolar, nani no semo, ne’e obrigasaun ba sidadaun timor-oan ida-idak, tanba ho konsiénsia rasik de’it mak ita bele atinje ita-nia alvu hodi prezerva balada fuik sira ba tempu naruk atu jerasaun sira tuir mai bele aproveita,” Diretór Jerál ne’e hateten iha ninia knaar fatin, Caicoli, kinta ne’e.

Nune’e, Diretór ne’e husu ba sidadaun hotu atu proteje balada fuik sira tanba hanesan riku-soin país.

“Ita haree aktu ilegál no aktu laiha responsabilidade hosi sidadaun balun ne’ebé kontinua estraga no oho balada fuik ne’ebé loloos la merese atu akontese,” nia akresenta.

Tanba ne’e, Governu liuhosi MAP kontinua halo diseminasaun ba sidadaun sira atu proteje no konserva animál fuik sira hanesan rusa, meda, lorico, lekirauk no animál dolar no nani sira.

Nia konsidera, balada fuik hanesan parte ida hosi soberania, ne’ebé iha direitu atu moris ho símbolu atu hatudu ba mundu katak Timor-Leste iha riku-soin naturál barak.

Nune’e, Dirijente ne’e husu ba sidadaun hotu atu salva guarda flora no fauna.

“Ita-nia kódigu penál kriminaliza sidadaun ne’ebé viola regra ne’ebé hatuur ona, maibé to’o agora seidauk kriminaliza no kontinua promove edukasaun sívika ba sidadaun sira tanba sira mós iha razaun balun ne’ebé ita presiza fó solusaun ba sira, maibé aktu oho balada fuik ne’e lei no kultura mós proíbe,” nia subliña.

Iha Kodigu Penál artigu 215, 217 to’o 221, ko’alia kona-ba sunu rai, tesi ai, halo kontaminasaun ba ar, bee no rai, poluisaun sonora (ruídu) uza bomba ka materiál kímika hodi estraga no kaer ikan ilegál no oho balada fuik sira konsidera hanesan krime.

Estraga rekursu naturál hanesan flora no fauna sei hetan sansaun hanesan tama kadeia tinan tolu to’o lima no hetan multa ho valór osan $5.000 bazeia ba regulamentu UNTAET númeru 19/2000.

Jornalista : Florêncio Miranda Ximenes

Editora     : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!