iklan

DILI

Governu TL aprezenta progresu serbisu nutrisaun nian ba membru OMS

Governu TL aprezenta progresu serbisu nutrisaun nian ba membru OMS

Koordenadór Gabineti Apoíu Sosiedade Sivíl, Filipe da Costa. Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 31 agostu 2021 (TATOLI)-Governu Timor-Leste (TL) liuhosi Gabinete de Apoio Sociedade Civil (GASC),  reprezentante espesiál seguransa ai-han, nutrisaun, no pontu fokál Primeiru-Ministru ba Movimentu Scaling Up Nutrition (SUN), segunda ne’e, halo reuniaun virtuál ho membru país informál Organizasaun Mundial Saúde (OMS) nian hodi aprezenta rezumu kona-ba Timor-Leste nia progresu serbisu Nutrisaun Kreximentu (sigla Inglés-N4G) nian.

Koordenadór GASC, Filipe da Costa hateten, rezumu deklarasaun progresu nutrisaun nian ne’ebé TL aprezenta ba País Estadu membru OMS) ne’e, parte tolu mak TL aprezenta, tanba Timor-Leste nasaun ki’ik ne’ebé foin dezenvolve no hetan apoiu hosi parseiru dezenvolvimentu barak inklui Ajénsia Nasoins Unidas no doadór dezde 1999.

“Ho apoiu ida ne’e, ita iha kapasidade atu dezenvolve sistema no infraestrutura hodi krexe progresivamente no opera forma independente, maibé sei iha dezafiu no indikadór barak deznutrisaun sei iha leten, ho limita hosi OMS ba kestaun saúde públika, sei iha 36% uma-kain esperiénsia inseguransa ai-han no labarik tinan-lima mai kraik sofre raes badak ho 47%, tanba aumenta tan prezensa ho COVID-19 estragu sira kauza hosi siklone tropikál seroja,” Filipe da Costa hateten liuhosi komunikadu imprensa ne’ebé Agência Tatoli asesu tersa ne’e.

Tanba ne’e Timor-Leste adere ona ba Movimentu SUN ho membru 62 iha tinan pasadu. Ne’e estabelese ona marka-ida importante ne’ebé halo atu defende ba hasa’e investimentu iha programa ne’ebé bele mellora nutrisaun no seguransa ai-han.

“Ha’u hakarak nota katak Governu aumenta ona alokasaun orsamentu ba programa dezenvolvimentu sosiál no adopta Planu Asaun Nasionál Konsolida ba Seguransa Ai-han no Nutrisaun (sigla Inglés-CNAP-NFS) ne’ebé bele ajuda Governu no parseiru sira atu konsolida ita-nia rekursu no esforsu atu konsentra iha prioridade prinsipál hodi atinje meta Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel (ODS2)”, Filipe da Costa hateten.

Tanba ne’e dehan nia liuhosi aprezenta progresu serbisu nutrisaun nian ba membru OMS ne’e parte dahuluk mak ko’alia kona-ba oinsá garante integrasaun nutrisaun ba Kobertura Universál Saúde (sigla Inglés-UHC), tanba sira fornese servisu saúde gratuitu ba suku 442 iha territóriu nasionál, no kontaktu ho komunidade iha área remota ba meiu Servisu Integradu Saúde Komunitária (SISCA) no atinje to’o nivel uma-kain liuhosi saúde iha família.

“Iha mós grupu suporta inan iha kada aldeia, liuhosi programa sira-ne’e, ita promove susu-been inan nian eskluzivu, ai-han komplementár, suplementu mikronutriente, antikonsesaun no promosaun ijiene iha ita-nia komunidade hotu, tuir dieta saudavel no nutritivu inklui ona iha ita-nia sistema ai-han,” nia hateten.

Nune’e aprezenta rezultadu susesu daruak iha reuniaun ne’e mak Governu atuál iha ona kompromisu atu mellora produsaun no disponibilidade ai-han, transportasaun no armazenamentu, prosesamentu komersializasaun, no utilizasaun nune’e mós tinan ida-ne’e, Governu adere ona ba Simeira Sistema Ai-han Nasoins Unidas nian.

“Ita halo ona diálogu nasionál iha fulan jullu 2021, hala’o ona dala-rua hosi dala-tolu planu diálogu sub-nasionál. Ha’u kontente tebes atu relata katak partisipante mai hosi nivel hotu-hotu, sosiedade sivíl, setór privadu, grupu to’os-na’in, grupu feto, lider komunitária, ministériu hitu iha Governu no parseiru dezenvolvimentu, no sira entuziazmu no envolve di’ak tebes iha reuniaun sira-ne’e,” nia dehan.

Nune’e reuniaun pronúnsia  ona oportunidade boot atu ema espresa sira-nia preokupasaun no oferese sira-nia persesaun espesialmente durante krize COVID-19 no durante preparasaun orsamentu ba tinan oin. Nune’e mós atualmente Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak asina Koligasaun Merenda Eskolár no lansamentu Prémiu Nutrisaun, objetivu atu renova kompromisu Governu hodi mellora no mobiliza rekursu barak ba nutrisaun.

Pontu Fokál Primeiru-Ministru ba Movimentu SUN, Filipe da Costa relata progresu datoluk mak Governu halo ona esforsu hotu hodi garante uma-kain iha rezilensia nutrisaun durante COVID-19 no eventu klimátiku estremu.

Tanba Governu revé ona polítika hodi sensivel liu ba nutrisaun, no implementa ona ai-han bote universál liuhosi Cesta Bázika, no subsídiu osan ba uma-kain hanesan pakote-ida estímulu no rekuperasaun ekonómika no hodi garante nutrisaun durante períodu krize.

Tanba dezde Timor-Leste hetan ninia independénsia, Governu halo ona kompromisu atu mellora saúde no nutrisaun inan no labarik. Iha tinan 2010, ministériu hotu asina ona Deklarasaun Comoro atu hakotu hamlaha no deznutrisaun, liutiha estabelesimentu Konsellu Nasionál Seguransa Ai-han no Nutrisaun Timor-Leste (KONSSANTIL) iha tinan 2012, no lansamentu Planu Asaun Zero Hamlaha iha tinan 2014.

Jornalista  : Arminda Fonseca

Editór        : Francisco Simões

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!