iklan

NASIONÁL, EDUKASAUN, HEADLINE

2021, SEAK apoia konstrusaun uma lulik 82 iha territóriu nasionál

2021, SEAK apoia konstrusaun uma lulik 82 iha territóriu nasionál

Uma Tradisionál (Casa típica) hosi Munisípiu Lautém kuaze koñesidu iha mundu ne’ebé reprezenta Timor-Leste no sai símbolu ba Timor-Leste nian. Imajen/Espesiál.

DILI, 29 setembru 2021 (TATOLI)—Diretór Nasionál Patrimóniu Kulturál, Gil Paulino S. Oliveira hateten, iha tinan 2021 ne’e, bazea ba rezultadu verifikasaun hosi painel juri iha terrenu ne’e, SEAK fó avaliasaun no konklui katak uma lisan hamutuk 82 mak atu hetan apoiu iha tinan 2021.

Notísia Relevante: Faze daruak: SEAK apoia konstrusaun uma-lulik 40 iha territóriu nasionál

“Iha faze dahuluk ne’e, ita apoiu ona uma lisan hamutuk 40 no agora daudaun osan balun tama ona sirania konta bankária, ne’ebé agora hela de’it segundu faze,” Gil Paulino S. Oliveira hateten ba Agência Tatoli, iha nia knaarfatin, Avenida Portugal, Dili, kuarta ne’e.

Hosi apoia ne’e, ba faze dahuluk benefisiáriu sira mak mai halo asina kontratu iha SEAK, maibé iha faze daruak tanba ligasaun ho konfinamentu domisiliáriu, entaun ekipa juri hili dalan katak di’ak liu tun ba iha baze hodi lori proposta sira-ne’e ba asina iha ne’ebá.

“Entaun, ekipa sira-ne’e fahe ba grupu neen tun ba iha kada munisípiu hodi lori proposta komunidade sirania ba konsentra iha administrasaun munisípiu hodi selebra kontratu iha ne’ebá. No selebra kontratu ne’e marka mós prezensa hosi Administradór Munisípiu ida-idak ho intensaun katak apoiu ida ne’e Administradór Munisípiu iha mós koñesimentu no nia mós hola parte, no iha knaar ida hodi halo kontrolu ba orsamentu ne’ebé apoiu ba iha komunidade sira ne’e,” nia dehan.

Hanesan ba iha uma lulik ka ba grupu kulturál hothotu iha asina kontratu ne’e, nia dehan, sempre marka prezensa hosi Autoridade lokál liu-liu Prezidente Munisípiu ka Administradór hodi sira marka prezensa iha ne’ebá, hodi sai hanesan sasin no simu responsabilidade atu halo kontrolu mós ba iha komunidade sira-ne’ebé mak atu hetan apoiu ne’e.

Iha faze daruak, selebra akordu hotu ona iha baze, maibé hela de’it munisípiu Rejiaun Administrativa Espesiál Oécusse Ambeno (RAEOA) mak seidauk. Tuir planu, ekipa ida sei dezloka ba iha RAEOA iha semana oin iha loron 16 ba leten hodi ekipa lori tan proposta ne’e ba fó benefisiáriu sira hodi asina.

Maske nune’e, iha selebra asina kontratu ne’e mós iha uma lisan balun la satisfas ho montante apoiu ne’ebé iha, entaun ikus mai sira balun halo karta kanselamentu katak sira lakohi simu osan ho montante hanesan ne’e tanba nia valór kiik liu, entaun SEAK buka fali proposta ka komponente seluk ne’ebé hakarak atu halo uma lisan.

“Em prinsipíu la obriga ema atu simu apoiu ida-ne’e. Se proposta mai nia dehan hakarak simu entaun bele simu maibé se nia sente dehan nia iha kbiit no nia lakohi atu simu, ita bele devolve filafali orsamentu sira ne’e ba iha kofre Estadu ka buka filafila uma lisan seluk ne’ebé preparadu ona hodi substitui filafali,” nia afirma.

Entretantu hosi apoiu ne’e, iha faze dahuluk Governu, liuhosi Sekretária Estadu Arte no Kultura (SEAK) apoia ona uma lulik hamutuk 40, enkuantu iha faze daruak sei apoia mós uma lisan hamutuk 42.

Nia hateten Sekretária Estadu Arte no Kultura (SEAK) sei fó apoia ba konstrusaun ka reabilita uma lulik maibé bazea ba proposta ne’ebé komunidade submete ba SEAK.

“Mekanizmu apoiu ne’ebé hala’o daudauk hosi 2021, baze ba proposta sira-ne’ebé komunidade hatama iha tinan 2019 no 2020. Hosi apoiu ne’e, tanba komunidade hatama proposta mai husu tulun mak foin Governu liuhosi Sekretária Estadu Arte no Kultura prosesa sirania dokumentu hodi fó apoiu,” Gil Paulino S. Oliveira hateten ba Agência Tatoli, iha nia knaarfatin, Avenida Portugal, Dili, kuarta ne’e.

Molok atu fó apoiu, ekipa verifika uluk sirania proposta no hafoin ne’e ekipa tékniku sei tun ba iha baze hodi halo observasaun no verifikasaun bazea ba sirania proposta ne’e. Hosi rezultadu verifikasaun tékniku nian foin junta hamutuk ho sirania proposta enkamiña ba ekipa painél juri, hodi diskute no fó valór orsamentu tuir presentazen ne’ebé akontese iha terrenu.

“Apoiu ne’e, SEAK la fó osan atu halo uma lisan maibé SEAK aloka de’it orsamentu uitoan iha subvensaun públiku nian hodi fó apoiu ba konstrusaun, rekonstrusaun no inaugurasaun ba uma lisan,” nia esplika.

Iha apoiu ne’e, kritériu ne’ebé hosi Ministériu Ensinu Supérior Siénsia no Kultura (MESSK) estabelese katak bainhira uma lisan ne’ebé la prenxe kritéria liu-liu konstrusaun, bainhira uma lisan kuandu halo ona ho matérial modernu, entaun sei la konsidera ba proposta ne’e.

“Governu liuhosi Ministériu Ensinu Supérior Siénsia no Kultura, Sekretária Estadu Arte no Kultura, só rekunese de’it konstrusaun ba uma lisan ne’ebé sei mantein nafatin ho matérial lokál, hanesan uma lisan ne’ebé halo ho tali, du’ut, tali metan, ai, no au,” nia informa.

Jornalista : Nelia Fernandes

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!