DILI, 25 outubru 2021 (TATOLI)–Sekretaria Estadu Ambiente (SEA), iha segunda ne’e, atribui prémiu kompetisaun suku saudável hanaran ‘Habali Ambiente’, ne’ebé iha biban ne’e suku Vatuvou, postu administrativu Maubara, munisípiu Liquiçá sai vensedór dahuluk.
Atribuisaun prémiu ne’e iha ámbitu komemorasaun loron nasionál ambiente dala-VI ho tema jerál ‘promove boa governasaun ambientál liuhosi prémiu Habali Ambiente no hamutuk ho brigada ambientál, ita proteje no konserva ambiente iha Timor-Leste’.

“Prémiu Habali Ambiente nu’udar prémiu ne’ebé a’as liu iha área ambiente ba nível suku hodi fó rekoñesimentu ba asaun pozitivu hosi suku premiadu sira,” Sekretáriu Estadu Ambiente, Demetrio de Amaral do Carvalho, hateten, iha seremónia atribuisaun prémiu ba vensedór, iha auditorium Ministériu Finansa, Aitarak-laran, segunda ne’e.
Vensedór daruak hosi suku Saloi Malere, postu administrativu Aileu villa, munisípiu Aileu, vensedór datoluk suku Cairui, postu administrativu Laleia, munisípiu Manatuto, vensedór dahaat suku Lahomea, postu administrativu Maliana villa, munisípiu Bobonaro, no vensedór ikus suku Uma-tolu, postu administrativu Lacluta, munisípiu Viqueque.
Panelista sira uza paramétru haat hanesan ambinte, dezenvolvimentu ekonomia sustentável, lideransa governasaun ambientál no inovasaun teknolójia, hodi avalia no hetan suku kualifikadu atu sai manan-na’in.

“Atividade ne’e hala’o tanba apoiu másimu hosi Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, ninia lideransa, ne’ebé orsamentu hatuur ona ba ambiente tanba konsidera hanesan pilár ida hosi pilár neen ba dezenvolvimentu sustentável,” Sekretaria Estadu akresenta.
Totál orsamentu ba atividade ne’e hamutuk hosi menus $50.000, ne’ebé ba suku lima ne’ebé ohin sai manan-na’in ne’e, dahuluk simu plaka prémiu manan-na’in no prémiu insentivu hahú ho valór $5.000 to’o hotu.
Aleinde ne’e, ba oin, suku premiadu sira sei hetan akompañamentu hosi SEA durante tinan-ida, atu hetan kapasitasaun no estudu komparativu ruma.
“Suku manan-na’in tenke sai ezemplu ba suku seluk tanba bainhira proteje ambiente iha nível suku, hahú hosi uma-ka’in sira hodi kontribui ba Timor-Leste ne’ebé furak no matak liu,” governante ne’e enkoraja.
PM konsidera prémiu Habali Ambientál hanesan prestíjiu boot
Iha biban hanesan Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, apresia no felisita vensedór prémiu.

“Lori Governu nia-naran no ha’u-nia naran rasik, fó rekoñesimentu públiku ba prémiu Habali Ambiente, hodi konsidera prémiu ho prestíjiu boot liu ne’ebé disponível iha área ambiente ba nível suku hamutuk 452 iha territóriu nasionál tomak,” Xefe Governu tenik.
Tuir PM, kompetisaun ne’e liuhosi avaliasaun rigorozu, tuir parámetru oioin ne’ebé bazeia ba responsabilidade, kualidade, kreatividade no méritu.
“Prémiu Habali Ambiente ne’ebé fó ba manan-na’in sira atu rekoñese kontribuisaun notável ba suku. Ha’u hakarak hato’o ho laran, ha’u-nia parabéns ba suku premiadu sira hotu, hodi dehan hahú ohin ba oin, ita-boot sira sei sai modelu ezemplár ba suku seluk iha país ne’e,” nia akresenta.
Xefe Governu dehan, suku vensedór prémiu sei nakfilak-an ba zero toleránsia ba krime ambientál, ne’ebé laiha tan ema sunu rai, sunu ai-horis no ai-hun, soe lixu ba mota ka iha tasi ibun sira.
“Laiha tan ema iha imi-nia suku ne’ebé hatudu hahalok irresponsável hodi lori impaktu negativu ba bee-matan sira iha aldeia. Tanba iha dalan barak atu sama tuir maneira di’ak liu atu kria meiu no fins edukasaun ambientál nian, ne’ebé dalan ida mak fó atribuisaun prémiu Habali Ambiente no dalan seluk, ita artikula problema ambientál ne’ebé ita enfrenta loron-loron iha ita-nia suku ho nia dimensaun sosiál, ekonómika no polítika,” Xefe Ezekutivu motiva.
Líder komunitáriu agradese kontribuisaun SEA
Iha fatin hanesan, Xefe suku Cairui, Roberto Ximenes, agradese ba Governu liuhosi SEA tanba atribui ona prémiu, tanba liuhosi esforsu bele hamutuk ho komunidade hodi hamenus lixu iha sira-nia suku.

“Prosesu ne’ebé ami halo hodi hetan prémiu ne’e mak kuidadu ambiente, produsaun bote ba kombate plástiku hodi hasa’e rendimentu família, halo tara-bandu inklui bandu kona-ba animál labele estraga to’os no fatin konservasaun,” nia esklarese.
Sasukat hodi halo avaliasaun ba suku mak espasu verde iha suku ne’e trata ho di’ak, iha atividade ne’ebé hala’o regulármente iha suku hodi habali ambiente hanesan halibur lixu, halo protesaun ba ambiente liuhosi tara-bandu ka protesaun ba bee-matan, tasi-ibun, ai-laran tuan ruma iha suku laran, hamenus ka evita atividade estraga ambiente, ne’ebé hatudu hosi menus problema ambientál iha suku, fízikamente hatudu mós kondisaun lixu la barak iha suku, ezgotu sira moos, mota sira la nakonu ho fo’er, ai-laran, dalan-ninin sira trata ho di’ak no to’o kondisaun sira ne’ebé presiza haree hanesan menus sunu rai no ta ai.
Prémiu Habali Ambiente hanesan instrumentu edukasaun ambientál ida atu bolu ema barak liu atu partisipa iha esforsu sira ba habali ambiente.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Julia Chatarina