iklan

NASIONÁL, INTERNASIONÁL, HEADLINE, POLÍTIKA

Governu-Povu Timór agradese ba kontribuisaun autodeterminasaun nasionál hosi Max Stahl

Governu-Povu Timór agradese ba kontribuisaun autodeterminasaun nasionál hosi Max Stahl

Max Stahl. Imajen/Mídia PR

DILI, 28 outubru 2021 (TATOLI)-Governu Timor-Leste hato’o votu pezar ba falesimentu jornalista no realizadór, Max Stahl, ne’ebé responsável ba filmajen no imajen Masakre Santa Cruz, ne’ebé akontese iha loron 12 novembru 1991.

Max Stahl, hakotu iis iha loron 28 outubru, iha Brisbane, tanba moras ne’ebé nia sofre kleur ona.

“Filmajen Masakre Santa Cruz iha tinan 1991 bolu atensaun ba situasaun ne’ebé Timor-Leste hasoru momentu ne’ebá no koloka Timor-Leste iha topu ajenda internasionál, ne’ebé sai hanesan kontributu importante ba autodeterminasaun povu timor-oan. Tanba ne’e, Lori Governu no Povu Timór tomak nia naran, hato’o sentidu kondolénsia kle’an tebes ba família no amigu estimadu Max Stahl no afirma katak Povu Timór nafatin agradese ba ninia kontribuisaun ba autodeterminasaun nasionál no katak ninia korrajen no legadu hosi ninia serbisu sei nafatin metin iha ami hotu nia memória,” Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Magalhães, hateten liuhosi konferénsia imprensa, iha Palásiu Governu, kinta ne’e.

Notísia Relevante: Governu Timor-Leste hato’o sentidu lutu ba falesimentu éroi Max Stahl

Christopher Wenner, koñesidu liu ho naran Max Stahl, moris iha Reinu Unidu iha loron 06 dezembru 1954.

Portavoz Governu ne’e dehan, kona-ba detallu seremónia ligadu ho falesimentu ne’e, depende ba komfirmasaun família ein lutada, ne’ebé momentu ne’e parte Governu nia akompaña hela no iha komunikasaun ho família iha Brisbane, liliu saudozu nia kaben, hodi komfirma desizaun família kona-ba seremónia sira.

“Kona-ba Lutu Nasionál, daudaun ne’e Governu seidauk diskute,” Ministru Fidelis akresenta.

Hafoin liu senáriu barak konflitu nian, liuliu iha Amérika Latina, iha agostu 1991, Max Stahl mai iha Timor-Leste hodi halo filme dokumentáriu ne’ebé hanaran ‘In Cold Blood: The Massacre of East Timor’.

Iha loron 12 novembru 1991, nia akompaña marxa omenajen hosi Igreja Motael to’o iha Sebastião Gomes nia rate, ne’ebé to’o hamosu Masakre Santa Cruz, ne’ebé Militár indonéziu tiru joven timor-oan atus ba atus, ne’ebé imajen sira ne’ebé prodús hosi Max Stahl, da’et ba mundu tomak no hatudu ba komunidade internasionál kona-ba saida mak akontese iha Timór momentu ne’ebá.

Nune’e, ninia profisionalizmu no korrajen boot tebes, fó impulsu fundamentál ba frente diplomátika rezisténsia timor-oan, ne’ebé lori Timor-Leste ba pájina dahuluk liuhosi meiu komunikasaun sosiál mundiál, hafoin tinan barak públiku iha nível mundiál lahatene situasaun iha Timor-Leste.

Aleinde ne’e, Max Stahl halo ona entrevista ho lider rezisténsia sira iha Timór, hanesan Komandante David Alex Daitula no Komandante Nino Konis Santana.

Saudozu kria ona Sentru Audiovizuál Max Stahl iha Timor-Leste (CAMSTL, sigla portugés), ho objetivu atu prezerva no divulga kolesaun audiovizuál ne’ebé dokumenta durante períodu rezisténsia nian, durante akontesimentu, hafoin referendu no tinan dahuluk independénsia to’o ba loron ohin.

Iha tinan 2013, kolesaun ida-ne’e hetan rekoñesimentu hosi United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization (UNESCO), ne’ebé ba rai iha Rejistu Memória ba Mundu no kria programa ida ho objetivu atu proteje no promove patrimóniu dokumentál mundiál liuhosi konservasaun no asesu ba dokumentu sira.

Iha tinan 2000, nia simu prémiu Rory Peck Award nu’udar omenajen jornalista vídeo independente nian no simu mós prémiu barak hanesan rekoñesimentu ba nia servisu sira iha zona konflitu laran hanesan funu iha Balcãs no iha El Salvador.

Iha tinan 2009, hetan kondekorasaun  Insígnia Orden Timor-Leste no iha tinan 2019 nia simu kolár Orden Timor Leste , ne’ebé hanesan kondekorasaun nasionál a’as liu.

Iha tinan 2019, nia hetan nasionalidade timor-oan hosi Parlamentu Nasionál, hodi rekoñese atus ne’ebé ‘reprezenta omenajen hosi Povu Timor-Leste  ba espíritu umanista, altruizmu no korrajen ne’ebé boot tebes’ no hetan rekoñesimentu ba ninia asaun.

Jornalista : Antónia Gusmão

Editora     : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!