COVALIMA, 05 novembru 2021 (TATOLI)—Sentru Juventude Covalima (CJC, sigla portugés) preparadu atu komemora Masakre 12 Novembru 1991 ba dala-30 iha munisípiu Covalima ho ‘kalan reflesaun’ no tau ai-funan ha mnumentu Masakre Setembro Negro 1999.
Notísia Relevante: Militár Sira Lori Karreta “HINO” Sama-Mate Vítima Masakre Santa Cruz

“Ita sei realiza atividade kampaña vasinasaun, hafoin kontinua Semináriu ho tema jerál “Ho Espíritu Asswa’in 12 de Novembru ni’an, Juventude Sai Autór Importante ba Dezenvolvimentu Nasionál’ ba proteje Timor-Leste hosi COVID-19, joven sira la’o ho ahi-knulu (obor) iha kalan reflesaun, missa no tau ai-funan iha Monumentu Masakre Setembru Negro 1999,” Prezidente Komisaun Organizadora, Agostinha Lopes, hateten ba jornalista sira iha nia knar fatin, Covalima, sesta ne’e.
Komemorasaun Masakre 12 Novembru ho objetivu atu hanoin hikas loron istóriku ne’e, hodi hafanun joven sira no komunidade hodi relembra istória ne’ebe akontese iha 1991, ne’ebé sei realiza atividade sira-ne’e durante loron haat nia laran.
Nia informa, iha tersa (09 novembru) semana oin sei realiza kompaña vasinasaun iha Postu Administrativu Zumalai, hafoin kontinua ho semináriu ho tema jerál “Ho Espirituu Asswa’in 12 de Novembru nian, Juventude Sai Autór Importante ba Dezenvolvimentu Nasionál” hodi proteje Timor-Leste hosi COVID-19.
“Atividade seluk mak, joven sira sei la’o ho ahi-knulu (obor), sei iha kalan reflesaun, misa agradesiment no sei tau aifunan iha monumentu Masakre Setembru Negro 1999,” nia dehan.
CJC komemora masakre 12 Novembru 1991 ba dala-30 (12 novembru 1991-12 novembru 2021) iha Covalima, ne’ebè hetan apoiu hosi Sekretária Estadu Juventude no Desportu (SEJD) ho orsamentu hamutuk $3,500.00
12 novembru 1991
Iha Relatóriu CAVR (Comissão de Acolhimento, Verdade e Reconciliação) “CHEGA!” haktuir; Iha loron 12 novembru 1991 dadeer, tropa seguuransa Indonézia tiru manifestante rihun-resin ne’ebé halibur malu iha Semitériu Santa Cruz Dili. Manifestante kontra asaun Indonézia ne’e organiza hosi grupu klandestina iha Dili, no konsidera nu’udar manifestasaun boot liu sura hosi tinan 1975.
Tensaum iha Dili aumenta Relasiona ho anunsiu iha fulan-agostu kona-ba vizita delegasaun parlamentu portugés. Rezisténsia sira prepara manifestasaun boot ida koinsidi ho vizita ne’ebé planeia ba loron 04 novembru 1991 ne’e. Maibé iha loron 25 outubru, Parlamentu portugés kansela vizita ne’e nu’udar protesta ba pediduu Indonézia atu jornalista Jill Jolliffe no Rui Araújo la permite akompaña iha delegasaun ne’e.
Kanselamentu vizita ne’e halo parte rezisténsia sira frustradu, liu-liu tanba preparasaun sira-ne’ebé halo hosi movimentu klandestina iha territóriu tomak foti risku hato’o sira-nia rede ba servisu informasaun Indonézia.

Tama outubru nia rohan, reasaun militár Indonézia hasoru ativista sira iha Dili aumenta ho nia akontesimentu prinsipál mak atake ba Igreja Motael iha loron 28 outubru 1991. Atake ne’e kauza ema na’in-rua (2) mate, “intel” timor-oan ida no ativista klansdestina Sebastião Gomes Rangel ne’ebé nia loron funerál halo ha loron tuir mai (29 outubru).
Parte rezisténsia deside atu ba serimonia kari ai-funan ba sebastião Gomes Rangel nia rate iha loron 12 fulan-novembru 1991—no iha biban ne’ebá Relatór Espesiál Nasaun Unida ba Tortura, Prof. Peter Kooijmans iha hela Dili—atu halo manifestasaun hodi ezije independénsia.
Ema kuaze 3.500 mak partisipa misa iha Igreja Motael ne’ebé ramata maizumenus tuku 07h00 dadeer iha loron 12 novembru 1991. Hafoin ne’e, tuir kedas halo prosesaun ida hahú hosi Igreja Motael ba Semitériu Santa Cruz Dili. Prosesaun ne’e nakfilak sai fali manifestasaun ida.
Ativista pro-independénsia sira hatudu espanduk no bandeira RDTL. Hafoin liutiha edifísiu Governadór (Palásiu Governu), manifestante sira sira fila ba parte súl besik Kuartél KODIM (Komando Distrik Militer), tanba dalan ba Hotel Turizmu Blokeia tiha hosi BRIMOB (Polísia Brigade Mobil).
Maizumenus tuku 07h15 dadeersan, iha edifísiu DHARMA WANITA nia oin, akontese baku malu ne’ebé manifestante balun sona Major Andi Gerhan no hakanek nia asiténte Soldadu Domingos. Leonardo de Araújo, nuu’udar manifestante ida hato’o ba CAVR katak nia mós hetan sona iha ain hosi ema ida-ne’ebé uza farda militár Indonézia besik KODIM.

Bainhira manifestasaun kontinua, manifestasaun balun tuda fatuk ba Bank Summa no Kuartél POLWIL (Polisi Wilayah) iha estrada Bispu Madeiros. Manifestasaun ne’e muda ba parte leste iha Kruzamentuu Destakamentu Polísia Militár no Igreja Balide, no to’o Simetériu Santa Cruz maizumenus tuku 07h50 dadeer, iha ne’ebé manifestante kuaze 500 mak hein ona iha Semitériu Santa Cruz.
Iha tinan 2004, CAVR hetan dokumentu militár Indonézia nian hamutuk neen (6) kona-ba masakre Santa Cruz iha loron 12 Novembruu 1991, ne’ebé esplika Unidade sira-ne’ebé mobiliza hasoru manifestante ne’e. Unidade sira-ne’e mak hanesan;
- Primeiru Sarjentu UDIN SYUKUR mak tiru dahuluk Masakre Santa Cruz 12 Novembru 1991.
- Pelotan ida hosi Unidade Polísia BRIMOB (Brigade Mobil) 5486 ne’ebé komanda hosi Primeiru Tenente MAMAN HERMAWAN.
- Kompañia kombinadu ne’ebé lidera hosi Segundu Tenente SUGIMAN MURSANIP, nia kompozisaun mak pelotaun ida hosi Unidade Polísia BRIMOB 5486 ne’ebé komanda hosi Segundu Tenente RODOLF A. ROJ.
- Pelotaun 3 hosi Batallaun Militár 303 ho nia Komandante Segundu Tenente JHON ARITONANG.
- Natallaun Militár 303 Kompi D, ho nia Komandante Tenente HADRIANUS EDDY SUUNARYO.
- Grupu ida hosi Kompi A Batallaun 303 ho soldadu 24 ne’ebé Komanda hosi Kapitaun YUSTIN DINO. Grupu ne’e inklui timor-oan sira hosi HANSIP ba estrutura regular militár Indonézia nian mak hanesan Soldadu BARRETO, DOMINGOS DA CONCEIÇÃO no FINANCIO BARRETO.
- Unidade Militár hosi Batallaun 744.

Investigasaun Polísia Militár (POM) identifika Primeiru Sarjentu Udin Syukur mak hanesan primeiru militár ne’ebé tiru dahuluk. Iha julgamentu, Sarjentu Udin Syukur hateten nia baku malu ho manifestante sira mak halo nia tiru ba sorin no la tiru kona ema ruma.
Koordenadór Grupu Juventude Klandestina FITUN, Marito Mota, hateten ba CAVR katak nia hamriik daudaun iha kruzamentu forma hamutuk ho nia kolega manifestante sira-ne’ebé hateke ba forsa seguransa sira.
Marito Mota haktuir, nia haree manifestante ida hakbesik an ba tropa sira-ne’e no esforsu atu hateten buat ruma. Ema ida-ne’e mak hetan tiru dahuluk no hafoin ne’e manifestante sira hahú halai arbiru tanba pániku.
La kleur, akontese tiru ho insentivu duurante tempu balun. Jornalista estranjeiru, RUSSELL ANDERSON, nu’udar sasin-matan ba Masakre Santa Crus 12 Novembru 1991 ne’e, deskreve oinsá asaun tiru hosi tropa Indonézia sira-ne’e derrepente tiru raizada no hetok tiru aumenta ba beibeik;
“Ha’u no BOB MUNTZ deside di’akliu ami bá. Ha’u halo ona hakat lalais dala-10 hanesan ne’e ba parte norte iha parede semitériu nian no hateke ba kotuk haree kapasete primeira liña militár book-an tun-sa’e, halai no forma ba sira-ne’ebé halibur malu.
Sira-ne’ebé halibur malu hahú hakat ba kotuk, hadook-an no balun halai ona. Derrepente rona tiru raizada ho kilat automatiku ne’ebé akontese durante minutuu rua (2) to’o minutu tolu (3). Rona ba, hanesan ema na’in-15 ne’ebé iha liña oin aperta gatillu. Sira tiru direta ba manifestante sira,” Russell Anderson hateten.
Relatóriu Polísia Militár ba dala-tolu (3) haktuir katak “elementu” hosi pellotaun rua Batallaun 303, ne’ebé komanda hosi Segundu Tenente MURSANIB, hamutuk ho Kompi Batallaun 303 hosi Taibessi mak kontrola pelotaun BRIMOB hanesan dúvida atu halo asaun.
“Elementu” sira-ne’e forma unidade ida iha pelotaun BRIMOB nia oin. MUSANIB fó orden hodi halo tiru xamada dala rua, maibé bainhira halo tiru segundu, forsa seguransa, inklui timor-oan na’in-tolu ne’ebé ajuda batallaun 303, komesa tiru ona ba manifestante sira.
Ativista Klandestina, Jacinto Alves, ne’ebé involve hodi organiza manifestante sira-ne’e, rona orden atu tiru bainhira nia la’o liuhosi tropa sira-ne’ebé maihosi Taibessi. Tinan balun liu tiha, nia haktuir sasin ida-ne’e ba Komisaun Investigadór Organizasaun Nasaun Unida (ONU).
Relatóriu ida hosi Organizasaun Naun Governamentál Portuugal nian, ne’ebé halo publikasaun kona-ba Masakre Santa Cruz hateten; ema na’in-271 mak mate iha masakre ne’e, na’in-382 mak hetan kanek no na’in-250 mak lakon to’o agora buka lahetan.
Relatóriu ne’e haforsa liután ho Investigasaun Internál Militár Indonézia ne’ebé hateten katak númeru ema-ne’ebé kanek ne’ebé transporta ba Hospitál Militár WIRAHUSADA Lahane kuaze ema na’in-400-resin.
Sasin-na’in hosi masakre santa cruz nain-tolu (3) hanesan Inocensio da Costa Maria Freitas (Membru Intelijente KODIM Dili), Aviano António Faria (Sobrevivente Masakre Santa Cruz) no João António Dias hateten katak timor-oan sira-ne’ebé kanek no transporta ba Hospitál Militár WIRAHUSADA Lahane-Dili-ne’e mós hetan atake no oho hosi militár Indonézia nian.
Notísia Relevante: Max Stahl: Ha’u Dedika Filme Masakre Santa Cruz Ne’e Ba Mestre Tomas “Belir” Ximenes
Jornalsita : Celestina Teles
Editór : Cancio Ximenes