DILI, 08 novembru 2021 (TATOLI)—Parseiru dezenvolvimentu sira hanesan Governu Xina hamutuk ho Programa Ai-han Mundiál (WFP, sigla inglés), iha segunda ne’e, realiza seremónia entrega dapur eskola no materiál ba Eskola Ensinu Báziku Sentrál (EBC, sigla portugés) 123 Manleuana.

Seremónia entrega simbólikamente hosi Embaixadór Repúblika Popular Xina, Xiao Jianguo, no Reprezentante WFP iha Timor-Leste, Dangeng liu ba Ministru Edukasaun, Juventude no Desportu, Armindo Maia, nu’udar parte ida hosi implementasaun programa merenda eskolár, nune’e labarik sira bele hetan alimentasaun di’ak bainhira partisipa aula prezensiál.
Biban ne’e, Ministru Armindo Maia iha ninia diskursu hateten, Governu Timor-Leste liuhosi Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD), dezde hahú to’o ohin loron kontinua serbisu hamutuk ho parseiru dezenvolvimentu sira hodi fó atensaun bá setór edukasaun.
Notísia relevante: Merenda eskolár tenke garante nutrisaun

“Dezenvolvimentu setór edukasaun la’ós de’it apoiu livru ka apoiu komputadór, maibé mestre no alunu sira mós presiza hetan apoiu atu bele hetan isin di’ak,” governante ne’e dehan iha seremónia, iha resintu eskola, Manleuana.
Nune’e, ho apoiu hosi Governu Xina, bele inaugura dapur eskola foun no iha biban hanesan distribui ekipamentu informátika, pasta eskola no máskara ba estudante sira.

Aleinde ne’e, tanba kondisaun pandemia no inundasaun iha abríl foin lalais halo eskola hetan difikuldade fornese ai-han nutritivu, bee-moos no medida preventiva COVID-19, tanba ne’e ho kolaborasaun WFP no Bee Timor-Leste, Empreza Públika (BTL, E.P), bele fornese fasilidade fase liman hafoin eskola hahú loke fila fali.

Ministru nota mós katak, labarik tenke hetan ai-han di’ak mak bele iha konsentrasaun di’ak, maibé dala barak labarik sira mai eskola ho kabun mamuk tanba kondisaun ekonomia família.
“Kondisaun ekonomia família la konfortável bele prejudika labarik sira simu matéria ho di’ak. Maibé Governu alkansa tiha ninia polítika hodi tau importánsia ba programa merenda eskolár hodi apoiu labarik sira hetan alimentasaun di’ak no hetan apoiu maka’as hosi parseiru dezenvolvimentu sira,” Armindo Maia subliña.

Nune’e, hosi problema alimentár, hamosu estudu balun hosi WFP ne’ebé hatudu katak labarik timor-oan 40% tama kategoria má-nutrisaun.
“Ita-nia labarik sira kuaze krekas no rasa badak, entaun afeta ba dezenvolvimentu kakutak halo aproveitamentu intelektuál labarik nian labele sirkula ho di’ak,” Ministru dehan.

Iha sorin seluk, Embaixadór Repúblika Populár Xina, Xiao Jianguo, komprometidu serbisu hamutuk ho parseiru dezenvolvimentu sira iha Timor-Leste atu kontinua dudu nafatin dezenvolvimentu edukasaun, espesiál eskola ensinu báziku sira.
“Ba oin Governu Xina sei hamutuk ho Ministériu Edukasaun no ajénsia sira hodi apoiu Programa Ai-han Mundiál hodi hola pozisaun tau atensaun ba edukasaun di’ak liu ba labarik sira iha Timor-Leste,” Diplomata tenik.
Embaixadór enkoraja dirijente sira iha Eskola EBC 123 Manleuana atu nafatin fó atensaun ba alunu sira, kuidadu labarik sira-nia saúde atubele mellora nafatin kakutak hodi simu matéria ho di’ak.
Jornalista : Tomé Amado
Editora : Julia Chatarina





