iklan

EKONOMIA, HEADLINE

Mudansa tetu orsamentu sei afeta ba PIB no Fundu Petrolíferu

Mudansa tetu orsamentu sei afeta ba PIB no Fundu Petrolíferu

Diskusaun no votasaun Proposta Lei OJE 2022 iha faze espesialidade, iha sala plenária Parlamentu Nasionál, kuarta (15/12) Imajen TATOLI/António Gonçalves

DILI, 16 dezembru 2021 (TATOLI)--Parlamentu Nasionál (PN) liuhosi sesaun plenária, kinta ne’e, aprova ona Proposta Lei númeru 35/V (4ª) Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan fiskál 2022, iha finál globál, ho montante $1.949.043.291.

Montante aprovadu biliaun $1,95 kompostu husi Orsamentu Administrasaun Sentrál, $1.859.477.947, Orsamentu Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-cusse Ambeno (RAEOA) $89.565.344 no Seguransa Sosiál ho montante $299.285.500.

Notísia relevante: PN aprova proposta OJE 2022 billaun $2 iha finál globál

Tetu orsamentu finál aprovadu iha aumentu 16,4% hosi montante inisiál billiaun $1,675 ne’ebé mak Governu aprezenta ba PN iha loron 15 outubru 2021.

“Mudansa iha tetu orsamentu ne’e sei afeta ba PIB no Fundu Petrolíferu hanesan PIB iha projesaun sa’e hosi 2,1% iha outubru, iha projesaun foun 2,7%. Iha tendénsia ezekusaun kiik ba orsamentu ne’ebé boot, ne’e duni presupostu ba ida-ne’e, ajusta ona,” refere nota ne’ebé Agência TATOLI asesu hosi Ministériu Finansa (MF), kinta ne’e.

Aprovasaun ne’e PN autoriza Governu halo levantamentu hosi Fundu Petrolíferu ho montante $1.311.387.267, ne’ebé totál Rendimentu Sustentável Estimadu (RSE) $637.656.024, enkuantu projesaun ba Produtu Internu Brutu (PIB) non sustentabilidade Fundu Petrolíferu hosi tetu orsamentu aprovadu foun biliaun $1,95.

“Enkuantu, kompozisaun hosi tetu orsamentu foun iha alokasaun orsamentu ne’ebé boot ba ‘Transferénsia Pagamentu’ sira (hosi 31% to’o agora 41%), ne’ebé iha impaktu ne’ebé kiik ba kresimentu ekonómiku,” nota MF esplika.

Notísia relevante: Kapitál Fundu Petrolíferu to’o 30 setembru atinje biliaun $19,17

Fundu Petrolíferi tuir projesaun sei ramata tinan-haat, antes do que iha tetu orijinál biliaun $1,675 ho presupostu despeza per kapita reál hanesan nafatin no bainhira ita projeta kresimentu orsamentu iha futuru ba taxa kresimentu tuir kategoria dotasaun istóriku, Fundu Petrolíferu ramata iha tinan-rua antes.

“Ida-ne’e signifika katak Fundu Minarai sei ramata totalmente iha tinan 2033, ne’ebé tinan 11 de’it ona hosi tinan 2022. Hafoin tinan 2033, Orsamentu Estadu Timor-Leste sei hetan finansiamentu husi reseita doméstika de’it, ne’ebé daudaun ne’e kuaze 12% de’it hosi kustu sira, ne’ebé mak daudaun ne’e la kobre kategoria Sálariu no Vensimentu,” nota ne’e afirma.

Foin lalais ne’e Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL, sigla portugés) relata relatóriu ne’ebé mensiona kapitál Fundu Petrolíferu to’o setembru atinje ona biliaun $19,17.

Jornalista : Antónia Gusmão

Editora     : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!