iklan

NASIONÁL, HEADLINE, SEGURANSA

PM Taur husu organizasaun arte-marsiál kria dame iha Timor-Leste

PM Taur husu organizasaun arte-marsiál kria dame iha Timor-Leste

Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, hato'o diskursu iha ámbitu serimónia abertura atividade arte-marsiál, iha Jináziu Dili, kinta (26/05). Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 26 maiu 2022 (TATOLI)—Primeiru-Ministru (PM) no Ministru Interiór, Taur Matan Ruak, husu organizasaun arte marsiál sira hotu ne’ebé daudaun Governu fó autorizasaun hala’o atividade hodi kria dame iha Timor-Leste.

Xefe Governu hato’o lia hirak ne’e, bainhira partisipa iha serimónia reabertura ezersísiu arte-marsiál hanesan Ikatan Keluarga Silat Putera Timor-Leste (IKS-PTL), Persaudaraan Setia Hati Terate (PSHT) no Kmanek Oan Rai Klaran (KORK).

“Estadu no Governu Timor-Leste iha polítika inkluzaun ida de’it, katak halibur no la’ós fahe, polítika ida-ne’e la’os agora mak ita foin adopta, maibé hahú uluk kedas ita uza hodi manán funu. Nune’e ha’u husu ba imi, tanba Governu ohin autoriza fali halo atividade arte-marsiál, imi tenke kria dame iha rai ida-ne’e,” PM Taur hateten iha Jináziu Dili, kinta ne’e.

Notísia relevante: KM Aprova Rezolusaun Reativa Arte-Marsiál

Xefe Governu haksolok haree membru arte-marsiál sira hatais farda la’o tuir estrada, Tanba ne’e nia parte parabeniza Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD) no Sekretaria Estadu Juventude no Desportu (SEJD), tanba bele iha kbiit no forsa halibur no organiza eventu ne’e.

Nia dehan, atividade ohin tanba Timor-Leste nia luta ba libertasaun ne’e envolve hotu jerente organizasaun arte-marsiál. 

“Ita-boot sira-nia líder barak mak uluk serbisu ho ha’u atu luta ba ukun rasik-an. Ha’u kontente loos atu halibur filafali imi atu luta ba dezenvolvimentu Timor-Leste, nune’e imi tenke hanesan uluk, ema hotu kontribui atu ita hetan ukun-an agora no mós lori ita hotu nia kontribuisaun mak bele hametin páz iha ita-nia rai hodi hametin dezenvolvimentu,” nia akresenta.

VIII Governu Konstitusionál, liuliu SEJD halo buat tolu importante atu ajuda arte-marsiál sira iha Timor-Leste regulariza situasaun, tanba Timor-Leste hanesan Estadu Direitu Demokrátiku, ne’ebé ema hotu iha lei nia okos.

“Regulariza imi-nia situasaun ne’e signifika katak legaliza imi, nu’udar organizasaun iha fatin no nasaun ida livre no independente. Imi tenke iha uma ida atu labarik sira nakar ami hatene ba buka iha knua la’ós ba buka lemo-lemo, tanba ne’e iha Orsamentu Ratifikativu foin dadaun Governu tau osan oituan ajuda imi halo sede,” nia tenik.

Notísia relevante: Governu prefere harii sede arte-marsiál tanba kontribui redús konflitu

“Ikus mak ami hakarak mobiliza imi tanba imi iha forsa boot iha Timor-Leste, ami hakarak envolve ita-boot sira ba atividade barak iha oin, dahuluk mak ba desportu ne’ebé líder sira ajuda atu imi bele partisipa iha kopetisaun oinoin, la’ós iha ne’e de’it maibé ba internasionál,” PM informa.

Iha biban ne’e, Xefe Governu apela mós ba membru arte-marsiál sira hotu, ba oin tenke haree mós ba problema Timor-Leste nian, hanesan 47% populasuan Timór kiak no mukit.

“Sira-nia moris susar imi bele ajuda. Ita-boot sira bele kombate kiak no mukit signifika iha rendimentu no osan oituan, osan ne’e mai hosi produsaun rai-laran, tanba kada tinan importa foos tonelada 135.000 liu, maibé ita produs de’it tonelada 72.000,” PM hameno.

Seluk tan, XefeEzekutivu husu grupu arte-marsiál atu ajuda ema analfebetizmu, hanesan ajuda ema sira ne’ebé la hatene hakrek no lee inklui kombate destruisaun ambiente, inklui dezastre naturál.

“Ita boot sira bele kontribui ida-ne’e tanba ita hakarak kada tinan aumenta plantasaun no importante liu mak seguransa. Ha’u rona desde legaliza arte-marsiál no servisu ho Governu, kriminalidade iha Timor-Leste menus. Parabéns ba ita-boot sira tanba paz laiha desenvolvimentu laiha no ida-ne’e hanesan kontribuisaun hosi ema idaidaik nian, la’ós Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) no FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) nian de’it,” nia dehan.

Antes ne’e, iha loron 19 fevereiru 2020, Governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministru aprova Proposta Rezolusaun Governu ne’ebé aprezenta hosi Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, ba revogasaun Rezolusaun Governu númeru 16/2013 10 jullu, ne’ebé bandu grupu arte-marsiál hala’o atividade.

Ho aprovasaun ne’e, grupu arte-marsiál bele prátika maibé tenke tuir lei tanba iha rezolusaun antes ne’e bandu labele prátika, maibé hafoin revoga rezolusaun anteriór, agora bele prátika.

Jornalista : Arminda Fonseca

Editora     : Julia Chatarina

iklan
iklan

One Comment

  1. Garantia saida maka sira fó katak sira sei la hamosu tan problema hodi hamosu instabilidade iha rai laran? Presiza hatene katak uluk Governu taka ne’e tanba konflitu sira-ne’ebé GAM sira sempre kria hodi halo públiku la hakmatek.

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!