iklan

EKONOMIA, HEADLINE

UNDP implementa ona projetu salvaguarda komunidade rurál iha suku 90

UNDP implementa ona projetu salvaguarda komunidade rurál iha suku 90

Rai halai hanehan famíli uma-kain ida mate hotu iha Bee-duku, Dili. Imajen Tatoli/Nelson de Sousa

DILI, 21 juñu 2022 (TATOLI)-Programa Dezenvolvimentu Nasaun Unidu (UNDP, sigla inglés), implementa ona projetu salvaguarda komunidade rurál no sira-nia rikusoin fiziku iha suku hamutuk 90 husi dezastre naturál ne’ebé akontese maihosi mudansa klimátika.

Logotipu UNDP

Tuir komunikadu imprensa ne’ebé maka Tatóli asesu informa projetu ne’e hahú implementa ona iha tinan 2020 no sei remata iha tinan 2026, iha territóriu Timor-Leste. Enkuantu projetu 90 ne’ebé durante ne’e implementa iha munisípiu neen maka Aileu, Baucau, Ermera, Lautem, Liquiça no Viqueque.

Notísia Relevante :UNDP-SEA konsulta programa planeta saudável ho líder komunitária Baucau

“Asesmentu risku vulneravel iha suku 90 hosi munisípiu neen, Aileu, Baucau, Ermera, Lautem, Liquiça no Viqueque, no 14 mapamentu survey sanitasaun ba 3.194 uma-kain iha munisípiu neen,” relata komunikadu ne’e.

Tuir relatóriu ne’e ne’ebé maka publika iha maiu 2022 ne’e hateten rezultadu tinan rua ne’e iha funsionáriu públiku 78 kompostu husi mane 68 no feto 10 maka hetan koñesimentu no abilidade kona-ba  sistema informasaun jeofízika bazeia ba métodu no ekipamentu inspeksaun  rikusoin fíziku.

No mós funsionáriu públiku 63, kompostu husi mane 54 no feto sia hetan ona koñesimentu no abilidade oinsá atu uza global positioning system (GPS) no drone ba survei topografia.

Nune’e ba mapamentu no identifikasaun hamutuk 220 ektare ne’e área ba ferormasaun no 142.8 ektare ba agrofloresta hodi hasa’e rezilénsia klimátika ba komunidade no infraestrutura .

Implementasaun bio-engineering iha munsípiu Aileu no Baucau ne’e hanesan prevensaun, mitigasaun ba rai monu no halai.

Projetu ne’e envolve mós instituisaun Governu nian hanesan  Sekrerária Estadu Ambiente (SEA), Sekretária Estadu Protesaun Sivíl (SEPS), Ministériu Agrikultura no Peska (MAP), Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) no Ministériu Obras Públiku (MOP).

Projetu ne’e rasik iha orsamentu hamutuk $59.443.867 ne’ebé hosi Fundu Mudansa Klimátiku (GCF) $22.356.805, Governu Co Finansiamentu $36.687.062 no hosi UNDP hamutuk $400.000, no alvu ba benefisiáriu direitu hamutuk $175.840. 

Jornalista : Arminda Fonseca

Editór       : Agapito dos Santos

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!