iklan

DILI, POLÍTIKA

PN ratifika konvensaun direitu ba Ema ho Defisiénsia

PN ratifika konvensaun direitu ba Ema ho Defisiénsia

Imajen/Media PR.

DILI, 04 jullu 2022 (TATOLI)—Parlamentu Nasionál (PN), segunda ne’e, ratifika ona konvensaun internasionál direitu ba Ema ho Defisiénsia (EhD).

Notísia Relevante: Komisaun B-Governu hahú diskute atu ratifika konvensaun direitu ba EhD

Proposta rezolusaun númeru 16/V(4a)-ratifika adezaun konvensaun kona-ba direitu ema ho defisiénsia ne’e aprova ho rezultadu votasaun a-favór 41, kontra no abstensaun 0.

Nune’e mós PN aprova proposta rezolusaun númeru 17/V(4a)-ratifika adezaun protókulu operasionál konvensaun kona-ba direitu ema ho defisiénsia ho votu a-afavór 41, kontra no abstensaun 0.

“Nune’e proposta rezolusaun rua ne’e aprovadu. Signifika Parlamentu Nasionál ratifika ona ba adezaun konvensaun ho protókolu operasionál kona-ba ema ho defisiénsia no iha tempu badak Parlamentu Nasionál sei haruka ba Prezidente Repúblika atu hetan promulgasaun,” Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, deklara iha reuniaun plenária, segunda ne’e.

Tuir relatóriu komisaun B trata asuntu Negósiu Estranjeiru no Defeza ho Seguransa, nia relatóriu paresér katak proposta rezolusaun konvensaun ne’e kumpre rekezitu formál no rejimentál atu bele ratifika iha plenária ne’e, no iha mós rekomendasaun ba Governu atu bele konsidera bainhira ratifika konvensaun ne’e oinsá kumpre obrigasaun tuir konvensaun hodi proteje ema ho defisiénsia ba dezenvolvimentu inkluzivu iha setór hotu. 

Vise Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Julião da Silva, hateten hafoin restaurasaun indepedénsia momentu ne’e Timor-Leste hola parte hanesan menbru observadór ba direitu umanu hanesan mós membru Organizasaun Nasaun Unida (ONU),

Nia dehan, iha 2006 mak organizasaun ida-ne’e estabelese hosi nasaun 20-resin ne’ebé sai inisia ba konvensaun ne’e no iha 2007 nasaun lubuk hahú ratifika konvensaun no iha 2008 konvensaun tama iha vigór hodi implementa.

“No iha fulan maiu 2022 mak MNEK, Ministéiru Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) halo ajendamentu iha Konsellu Ministru (KM) hodi hetan aprovasaun hodi kontinua mai iha komisaun B no ohin loron bele mai iha plenária PN hodi bele hetan apresiasaun ba ratifikasaun,” nia hateten.

Nia hatutan, iha tinan 2024 Timor-Leste sei kandidatu membru konsellu direitu umanu, parte ida presiza ratifika mós konvensaun ne’e.

“Maibé manifesta la’ós razaun hirak ne’e ita hakarak ratifika konvensaun ida-ne’e de’it maibé iha ita-nia konstituisaun fó dalan atu oinsá ema ka sidadaun hotu iha direitu hanesan hetan oportunidade la haree ba fíziku, rasa no saida de’it iha sosiedade nia leet,” nia dehan.

Governante ne’e hateten, Timor-Leste mós adere ba organizasaun internasionál lubuk ida-ne’ebé mak foku liu ba umanu tanba ne’e ho konvensaun ne’e PN ratifika sai hanesan sinál di’ak ba Timor-Leste iha mundu.

Vise Ministra MSSI, Signi Chandrawati Verdiál, dehan parte ministéiru nia servisu hanesan koordenadór jerál ba área ema ho defisiénsia ne’ebé iha asuntu transversál lubuk ida asegura asesibilidade ema ho defisiénsia no parte ida kumpre mós ba konvensaun ne’e.

“Asuntu transversál lubuk ida asegura asesibilidade ema ho defisiénsia ba edukasaun inkluzivu. Ne’ebé, planu asaun nasionál ba ema ho defisiénsia 2021-2030 aprova ona no servisu hahú hosi 2021 to’o mai ohin loron, ita iha embaixadór kada liña ministéiru hamutuk 13. Sira hirak ne’emak sai pontu fokál ba asuntu ema ho defisiénsia ne’ebé liña ministériu sira hotu nomea sira-nia ema maiória iha kargu diretór nasionál no jerál hodi haree ba asuntu transversál ida ne’e,” nia hateten.

Vise Ministra ne’e informa, iha ona ezbosu atu kria konsellu nasionál ba ema ho defisiénsia bainhira Timor-Leste tama ratifikasaun konsellu ne’e mak hodi nomea ema hodi hala’o servisu.

“Entaun ezbosu ne’e iha ona. Ami diskute ona konsellu ho ami nia maluk defisiénsia sira hola parte depois ezbosu ne’e finaliza submete ba Konsellu Ministru halo aprovasaun mak ita bele nomea ekipa hodi halo servisu tékniku no monitorizasaun, depois ratifikasaun konvensaun ne’e,” nia dehan.

Tan ne’e, hanoin servisu sira lao hodi hatán ba ezijénsia sira iha servisu hamutuk ho liña ministéirál hamutuk 12 ne’ebé halo servisu liga ba maluk ema defisiénsia nia nesesidade. 

Iha parte seluk, Timor-Leste adere ba Asean rekezitu ida mós ratifika konvensaun ema ho defisiénsia, ho ida-ne’e momentu di’ak tebes.

Deputada KHUNTO, Olinda Guterres, konsidera ho ratifikasaun ne’e importante tebes hatudu iha duni prátika inkluzasaun sosiál ne’ebé aas iha ita-nia rain.

Ne’eduni bainhira ko’alia kona-ba direitu ema ho defisiénsia nian, kestaun importante sujere ba Governu ka ministéiru hotu oinsá tau importánsia hodi konstrui rampa iha kada edifísiu hotu-hotu atu bele fasilita no fó asesu ba ema defisiénsia bele tama-sai fasíl.

Deputada Fretilin, Lidia Norberta, hateten momentu istóriku tebes ba ita no maluk defisiénsia tanba hosi Grupu Mulher Parlamentár kada tinan dezde asume funsaun hahú 2018 mai sempre iha relatóriu paresér ba Orsamentu Jerál Estadu (OJE).

Nune’e, fó rekomendasaun atu ratifika konvensaun direitu ema ho defisiénsia no mós rezolusaun PN rekomenda adopta medida ne’ebé relasiona protesaun ho defisiénsia, maibé la’o ho tempu naruk no ohin bele hetan duni desizaun di’ak ratifika konvensaun refere.

Tan ne’e, PN hein katak parte ezekutivu liu-liu ministéiru relevante hodi kumpre obrigasaun ne’ebé iha hodi proteze liután ema ho defisiénsia.

 Jornalista : Nelson de Sousa

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!