iklan

ERMERA, MUNISÍPIU, POLÍTIKA

PR lansa kampaña programa “Nutrisaun Di’ak, Povu Saudavél, Nasaun Forte” iha Railaco

PR lansa kampaña programa “Nutrisaun Di’ak, Povu Saudavél, Nasaun Forte” iha Railaco

Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, oferese ai-han nutritivu ba inan isin-rua sira iha Railaco-Ermera. Imajen Tatoli/Nelson de Sousa.

ERMERA, 09 jullu 2022 (TATOLI)—Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, sábadu ne’e, lansa kampaña nasionál reabilitasaun Kafé, nutrisaun no seguransa alimentár ho tema “Nutrisaun Di’ak, Povu Saudavél, Nasaun Forte” iha postu admnistrativu Railaco, munisípiu Ermera.

Notísia Relevante: PR Horta husu povu TL hadomi kafé nu’udar kultura nasionál


Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, ho órgaun soberania no parseiru dezenvolvimentu sira lansa kampaña Nasionál reabilitasaun kafé timor no kampaña Nasionál nutrisaun no seguransa alimentár. Imajen Tatoli/Nelson de Sousa.

Nunee mós, Xefe Estadu, Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak, Prezidente Parlamentu Nasionál, reprezentante Tribunál Rekursu, embaixadór sira-ne’ebé iha Timor-Leste, no konvidadadu espesiál sira seluk mak lansa direta kampaña nasionál tolu ne’e hanesan reabilitasaun kafé Timor ho tema “Hadomi Kafé, Kafé Ita-Nia Kultura”.

PR Horta hateten, vizaun prezidensia fahe ho Governu, Parlamentu Nasionál, parseiru dezenvolvimentu  hodi haree asuntu hirak ne’e, maske ne’e la’ós buat foun ne’ebé parte ezekutivu hala’o daudaun, nune’e liuhosi kampaña ne’e atu hamutuk hala’o sai di’ak liután.

“Iha hamutuk lansa programa iha konsensu nasionál hodi hadi’a ita-nia kafé ne’ebé sai hanesan produtu kulturál no istóriku, tan ne’e hadomi kafé nu’udar produtu kulturál. Tanba, tuir dadus to’o daudaun ne’e kafé nia produsaun tun, aleinde problema sub-nutrisaun, no seguransa alimentár,” Xefe Estadu ne’e hateten iha nia intevensaun iha ambitu lansamentu kampaña nasionál iha Railaco, sábadu ne’e.

Governu mak sei haree inisiativa balun oinsá kria mekanizmu proteje folin kafé iha rai-laran ho responsabilidade proteje mós kualidade kafé.

Prezidensiál la’ós tau matán ba kafé, edukasaun maibé ne’e prezidensiál hanesan sidadaun ho knar ne’ebé iha influénsia buka servisu hamutuk ho Governu, Parlamentu Nasionál, parseiru internasionál, hodi haree kafé tanba hola parte iha Timor-Leste nia ekonomia.

“Produsaun mina bayu undang besik hotu, greater sunrise seidauk hatene loloos nia explorasaun. Fundu soberanu tun daudaun, nune’e ita buka diversifikasaun ekonomia, kafé iha ona buka dezenvolve didi’ak aumenta produsaun no nia folin,” nia hateten.

Aleinde ne’e, Xefe Estadu ne’e hateten importante kamapaña kontra sub-nutrisaun ne’ebé ho konsiénsia, konsensu nasionál hodi tinan lima nia laran mai ne’e bele redús problema sub-nutrisaun.

“Sistema nasaun unida programa hanesan WFP, banku mundiál hamutuk haree labarik oan sira hanesan ita hatene problema má-nutrisaun sai preokupasaun. Tan ne’e, vizaun prezidénsia fahe ho Governu, parseiru internasionál. Purtantu, ida-ne’e la’ós buat foun, durante ne’e asaun sira Governu haree maibé tenke hahú halo liutá. Ita lakohi haree tan iha tinan lima númeru tenke redús,” ni otimista.

Nune’e mós, tenke investe liután agrikultura garante seguransa alimentár, Timor-Leste iha sufisiente foos, batar no produtu seluk tan.

Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak, agradese ba inisiativa Prezidente Repúblika hodi hala’o kampaña nasionál refere tanba Governu iha ona programa ne’ebé aloka orsamentu tinan ne’e hodi fó subsídiu ba produtór kafé no mós halo reabilitasaun ba kafé tuan.

Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak. Imajen Tatoli/Egas Cristóvão

“Ba kampaña reabilitasaun kafé ba ita-boot sira-ne’ebé fó kafé para sobu kada ektare ida ita-boot sira hetan $350. Karik ho ai-oan besik $500 kada tinan, ita-boot sira-nia kafé karik la tesi másimu hetan $200 kada tinan, entaun rendimentu ki’ik loos, entaun Governu subsídia fó dobru produtu ho ai-oan. Tinan ida-ne’e Governu tau millaun $6.4 hodi reabilita kafé, 20% hosi kafé sira-ne’ebé ita iha, nia totál hamutuk ektare rihun resin tanba ita iha rihun 70 maibé redús tiha ektare 52.000 ne’ebé produtividade tun,” nia dehan.

Nune’e, subsídiu ba povu agrikultór kafé na’in sei hetan to’o kafé fuan durante tinan tolu hafoin hotu mak subsídiu ne’e ramata, nune’e bainhira kafé fuan fali ona  povu agrikultór kuu hodi faan fila-fali.

Purtantu povu agrikultór sira la lakon, nune’e iha tinan oin Governu hanoin sei prevee aumenta tan orsamentu hodi halo reabilitasaun kafé ne’ebé tuan ona no ho asaun sira-ne’e hotu hodi hasa’e produtividade oinsá bele hasai rendimentu família.

“Tanba ne’e, Prezidente Repúblika nia hanoin ‘mai ita hadomi kafé hanesan ita-nia kultura’, ha’u konkorda ida-ne’e no kafé bele sai hanesan ikon ida iha Timor liu-liu Ermera. Governu buka servisu hamutuk ho parseiru sira hanesan banku mundiál, estabelese estratéjia hadi’a setór kafé,” nia dehan.

Aliénde ne’e, PM hateten kombate má-nutrisaun no seguransa alimentár ne’e hanesan problema nasionál, nune’e PR bele kompartila ho Governu, Parlamentu Nasionál no parseiru dezenvolvimentu nasionál hodi hadi’a nutrisaun no seguransa alimentar iha futuru.

Durante ne’e, asaun sira ezekutivu hala’o iha mudansa uitoan maibé presiza servisu barak liután hodi kombate.

Administradór postu administrativu Railaco, munisípiu Ermera, Jonas da Costa, agradese inisiativa Xefe Estadu bele lansa kampaña nasionál ne’e hodi hili Railaco sai hanesan fatin primeiru lansamentu.

Nune’e, hanesan liman-ain Governu iha baze prontu hamutuk ho povu agrikultór hodi partisipa kontinua hadia kafé tuir  espetativa agrikultór sira-nian tanba durante ne’e hasoru preokupasaun ba folin kafé folin tun  labele sustenta ekonómia uma-laran.

“Programa Prezidente Repúblika nian ne’e hafanu fó hanoin ami povu munisípiu Ermera liliu postu Railako ne’ebé durante ne’e ami triste tebes kafé folin tun povu laiha esperansa nune’e povu kuda fali produtu seluk hanesan maek, nune’e ikus ami haree identidade kafé atu lakon“ nia hateten.

Xefe Estadu Maiór Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Tenente Jenerál Falur Rate Laek, tesi hela kafé hun ne’eb’e tuan ona atu halo reabilitasaun. Imajen Tatoli/Nelson de Sousa.

Enkuantu, iha lansamentu kampaña nasionál ne’e ekipa Prezidensia Repúblika distribui mós modelu manual tékniku ba lidér komunitáriu ne’ebé pertense ba postu Railaco kona-ba oinsá reabilita kafé, hanesan etapa importante lima ba poda no manutensaun kafé  ne’ebé deskreve kona-ba oinsá identifika kafé atu poda, oinsa atu poda kafé, jestaun loro-loron, kontrola kafé nia aas no tau adubu.

Biban ne’e, iha serimónia lansamentu Xefe Estadu, Xefe Governu no konvidadu sira hamutuk povu agrikultór simbolika tesi mós kafé tuan hodi halo reabilitasaun.

Aliénde, ba kampaña nasionál programa nutrisaun no seguransa alimentár, Prezidensia Repúblika ne’ebé servisu hamutuk ho World Food Programe (WFP) no Ministéiru Saúde (MS), simbolika oferese mós ai-han nutritivu ba inan isin-rua sira, prepara mós hahan tasak ne’ebé demostra iha serimónia lansamentu refere ba produtu lokál, oinsa maneira tein ba inan isin-rua atu bele tulun nutrisaun di’ak.

Notísia Relevante: Governu planeia define folin kafé

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór      : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!