iklan

POLÍTIKA

Brunei sei apoia TL nia preparasaun sai uma-na’in ba ASEAN 2029

Brunei sei apoia TL nia preparasaun sai uma-na’in ba ASEAN 2029

Brunei sei apoiua Timor-Leste sai uma-na'in ASEAN. Imajen/Mídia GPM.

DILI, 05 Maiu 2026 (TATOLI)—Brunei Darussalam sei kontinua fó apoia preparasaun Timor-Leste (TL) bainhira sai uma-na’in ba Simeira The Association of Southeast Asian Nations (ASEAN) iha tinan 2029.

Kompromisu ne’e hato’o direta husi Liurai Brunei Darussalam, Sultan Haji Hassanal Bolkiah Mu’izzaddin Waddaulah durante simu vizita ofisiál husi Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão ho delegasaun iha Palásiu Nurul Iman, segunda (04 Maiu 2026) ne’e.

Ho prezensa husi delegasaun Timor-Leste, Liurai Brunei Darussalam, Sultan Haji Hassanal Bolkiah Mu’izzaddin Waddaulah hato’o sentimentu ksolok tanba Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão hili ona Brunei Darussalam ba ninia vizita dahuluk hafoin Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN nu’udár membru plenu ba da-11 iha loron 26 Outubru 2025.

“Ho haksolok tebes simu Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão ne’ebé hili Brunei Darusssalam nu’udár nasaun ne’ebé nia vizita dahuluk hafoin adezaun bá ASEAN. Aproveita mós hato’o parabéns bá Governu no Povu Timor-Leste kona-ba marku ida-ne’e. Brunei Darussalam kompromete atu kontinua fó apoiu bá Timor-Leste iha nia preparasaun sira atu sai uma-na’in ba Simeira ASEAN iha tinan 2029,” Liurai Brunei afirma iha ninia diskursu ne’ebé hala’o iha nia fatin, Brunei.

Nia mós destaka pontu importánsia ba kolaborasaun entre nasaun rua, ne’ebé nu’udár nasaun produtór petróleu no gás hodi hametin reziliénsia ekonómika.

Iha fatin hanesan, Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hato’o agradesimentu ba Governu Brunei Darussalam ne’ebé fó ona apoiu durante prosesu tomak no ikus-mai Timor-Leste (TL) integra duni iha ASEAN.

“Ha’u sente onradu atu fila-fali mai Brunei Darussalam no agradese tebes bá konvite hosi Majestade. Nune’e Timor-Leste valoriza tebes relasaun ho Brunei Darussalam ne’ebé marka ho respeitu, amizade no kooperasaun durante tinan barak nia laran”, Xefe Governu hateten.

Timor-Leste hanoin hikas ho apresiasaun boot ne’ebé Majestade nia vizita bá Dili iha tinan 2024. Vizita ida-ne’e refleta forsa lasu amizade entre nasaun rua. Tanba ne’e, agradese sinseru husi TL ba Brunei Darussalam ne’ebé konsistente hodi apoia TL nia adezaun bá ASEAN, no tama ba ASEAN mak realizasaun ida ho aspirasaun nasionál ne’ebé iha kle’ur ona.

PM Xanana hatutan, nu’udár membru ASEAN, Timor-Leste komprometidu atu tane aas karta ASEAN no kontribui ba pás, estabilidade no prosperidade ne’ebé fahe iha rejiaun ne’e. Tanba ida-ne’e hanesan parte ida husi kompromisu TL iha no intensaun, atu assume Prezidénsia ASEAN nian iha 2029, entaun ida-ne’e mak responsabilidade ida-ne’ebé signifikativu no hahú ona preparasaun sira.

“Ha’u komprende katak, Prezidente 2029 sei diskute iha Simeira ASEAN nian iha Cebu, Filipina,” PM Xanana subliña.

Nune’e, nia dehan, Timor-Leste valoriza apoia no kooperasaun ne’ebé fornese husi Brunei Darussalam no sei servisu besik ho Majestade ninia Governu, liuliu preparasaun sira molok realizasaun simeira ASEAN iha tinan 2029, ne’ebé TL rasik mak sei sai uma-na’in.

“Ba oin, importante liu duké uluk katak tenke koopera nu’udár rejiaun ida liuhusi ASEAN. Nasaun membru sira tenke servisu hamutuk hodi hametin unidade ASEAN, multilateralizmu no vizaun komunidade ASEAN 2045,” nia dehan.

Timor-Leste restaura ninia independénsia iha tinan 2002 hafoin luta tinan 24 nia laran, iha tinan 24 dezde independénsia, TL hari’i ona fundasaun sira ba Estadu ida-ne’ebé funsiona, bazeia ba Estadu direitu no sosiedade ida-ne’ebé hakmatek.

Nune’e, nia dehan, Timor-Leste nia foku agora mak atu harii ekonomia ida-ne’ebé forte no sustentável, investe iha infraestrutura báziku, hametin sistema saúde no edukasaun no servisu atu diversifika ekonomia hodi kria oportunidade bá povu.

Enkuantu parte sentrál husi esforsu ne’e mak dezenvolvimentu bá TL ninia setór petrolíferu, papél ne’ebé setór ne’e bele hala’o hodi harii kapasidade nasionál no apoia dezenvolvimentu ba tempu naruk.

Tanba husi setór ida-ne’e sei dezenvolve Kosta Súl Timor-Leste nian nu’udár sentru ba indústria petrolífera, inklui baze fornesimentu, instalasaun LNG no éliu, refinária no infraestrutura portuária. Projetu ida-ne’e sei metin iha dezenvolvimentu Greater Sunrise nian ne’ebé mak hanesan kampu gás ida-ne’ebé seidauk dezenvolve iha valór liu iha rejiaun ne’e.

“Ami apresia ho apoiu ne’ebé Brunei Darussalam fó bá Timor-Leste iha seitór ida-ne’e no ha’u agradese Majestade tanba fahe ita-boot nia esperiénsia kona-bá dezenvolvimentu indústria ho ami. Ita mós servisu atu dezenvolve ita-nia indústria turizmu hodi kria empregu no diversifika ita-nia ekonomia,” Líder polítika ne’e reforsa.

Nia mós hatete katak, Brunei Darussalam mós apoia hela Timor-Leste iha aspetu ida-ne’e inklui iha área edukasaun, saúde no dezenvolvimentu rekursu umanu.

Xefe Governu mós apresia ba laran ksolok Royal Brunei Airlines nia konsiderasaun kona-ba operasaun voo sira mai Timor-Leste. Ida-ne’e sei ajuda konetividade no ligasaun ema-ba-ema ne’ebé boot-liu entre nasaun sira.

“Permite ha’u atu halo reflesaun badak ida kona-ba ambiente internasionál, ba nasaun sira hanesan Timor-Leste, direitu internasionál la’ós ideia ida-ne’ebé abstratu. Ida-ne’e mak salvaguarda ida ba ita-nia soberania no ita-nia seguransa,” Xanana Gusmão dehan.

Aleinde ne’e, agora daudaun direitu internasionál trata hanesan opsionál envezde vinkulativu, liuliu husi podér boott sira. Konsidera situasaun ida-ne’e kria risku sira ba pás, seguransa no prosperidade nasaun sira-nian, hanesan situasaun iha Golfu Pérsiku hatudu oinsá mundu iha ligasaun ba malu. Ida-ne’e reforsa hela importánsia krítiku husi kooperasaun, diálogu no dame.

“Iha tempu inserteza ida-ne’e mak TL valoriza papél ne’ebé Brunei Darussalam hala’o daudaun hodi apoia estabilidade no seguransa internasionál. Kontribuisaun ne’ebé Brunei Darussalam halo bá estabilidade rejionál liuhusi esportasaun enérjia ne’ebé metin, konfiavel mak importante no rekoñesidu ho luan,” nia dehan.

Nune’e, ohin loron kooperasaun no solidariedade internasionál importante liu duké uluk no nia mós konsidera matak Majestade nia lideransa hatudu komprensaun ida-ne’ebé klaru kona-ba responsabilidade ida-ne’e.

Entretantu hafoin enkontru, nasaun rua ne’e mós asina memorandu tolu hodi fortalese servisu iha área enerjétiku, saúde no estabelesimentu husi mekanizmu ida ba konsulta bilaterál sira.

Memorandu entendimentu kona-ba kooperasaun enerjétika asina direta husi Ministru Petróleu no Rekursu Minerál Francisco da Costa Monteiro no Ministru Defeza II Pehin Datu Lailaraja Major Jenerál (Rtd) Dato Paduka Seri Awang Haji Halbi bin Haji Mohd Yussof, enkuantu iha kooperasaun saúde nian asina husi Ministru Saúde Brunei Dato Seri Setia Dr. Haji Mohammad Isham bin Haji Jaafar no Ministra Saúde, Élia António de Araújo dos Reis Amaral.

Aleinde kona-ba memorandu konsulta bilaterál ne’e asina husi Ministru Negósiu Estranjeiru II Dato Seri Setia Haji Erywan bin Pehin Datu Pekerma Jaya Haji Mohd. Yusof no Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun Bendito dos Santos Freitas.

Relasaun diplomátika Brunei ho Timor-Leste estabelese iha loron 20 Maiu 2002.

Iha momentu ne’ebá nasaun rua ne’e kontinua goza ligasaun besik no kooperasaun iha área sira inklui edukasaun, kapasitasaun, saúde no enérjia.

Nune’e, ho vizita durante loron tolu ne’e kontinua subliña tan amizade ne’ebé kle’ur ona entre nasaun rua no sira-nia kompromisu hamutuk atu hametin kooperasaun bilaterál no rejionál.

Vizita ne’e mós Sultan Brunei no Primeiru Ministru Xanana Gusmão sai sasin bá troka akordu izensaun vistu bá titulár pasaporte diplomátiku no servisu ka ofisiál.

Fó lembra katak Sultan Haji Hassanal Bolkiah antes ne’e hala’o ona vizita Estadu iha Dili, Timor-Leste, iha loron 20 fulan Maiu tinan 2024, hodi partisipa loron aniversáriu Restaurasaun Independénsia Timor-Leste nian bá dala-22.

Jornalista : Alexandra da Costa

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!