iklan

DILI

CNE sei introdús sistema biométriku iha Eleisaun Parlamentar 2023

CNE sei introdús sistema biométriku iha Eleisaun Parlamentar 2023

Prezidente Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE, sigla portugés), José Agostinho da Costa Belo. Imajen Tatoli/Francisco Sony.

DILI, 12 jullu 2022 (TATOLI)—Prezidente Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE), José Agostinho da Costa Belo, hateten CNE sei introdús sistema biométriku iha Eleisaun Parlamentar 2023, tanba sistema ne’e kuaze uza iha nasaun barak hodi evita fraude eleitorál.

Notísia Relevante: Timor-Leste presiza sistema biométriku di’ak iha futuru

“Ita sei introdús sistema biométriku ne’e atu ita-nia sidadaun sira iha ne’ebé de’it bele vota iha eleisaun parlamentár, tanba dala barak estudante no traballadór sira-ne’ebé ba li’ur foin mak ba la kle’ur eleisaun fulan oin sira labele partisipa, mezmu sira rejistu ona iha Dili maibé sira labele partisipa,” Prezidente Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE) ne’e hateten ba jornalista sira, hafoin halo enkontru ho Xefe misaun observasaun eleitorál Uniaun Europeia, Domènec Ruiz Devesa, iha salaun plenária CNE, Dili, tersa ne’e.

Aleinde ne’e, CNE relata atu halo resensiamentu eleitorál iha rai-li’ur tanba iha ona proposta ida mós inklui Indonézia tanba foin lalais delegasaun ba li’ur CNE konsege mós vizita Indonézia atu tinan ne’e haree ba terrenu no posibilidade bele estabelese sentru votasaun iha Indonézia.

Tanba, nia dehan, timor-Leste labele promove de’it konflitu maibé atu promove mós pas katak timoroan hotu-hotu iha direitu ne’ebé hanesan bele sira iha opsaun ida hakarak ba iha ne’ebá ka bele iha Timor-Leste.

“Liuhosi rejistu mak ita bele haree. Ita la hatene mezmu sira hela Indonézia maibé sira kaer hela kartaun Eleitorál entaun oinsá mak ita atu bele haree hela ida-ne’e. Tanba ne’e mak rejistu importante bele fó solusaun,” nia hateten.  

Politikamente nivél Timor Leste ho Indonézia la’o di’ak tebe-tebes, laiha difikuldade órgaun eleitorál promove mós ida-ne’e no ko’alia ho Parlamentu Nasionál atu lejislasaun haree ba oin bele mós tau konsiderasaun.

Xefe Misaun Observsaun Uniaun Eurepia, Doménec Ruiz Devsa, hateten ohin aprezenta relatóriu finál ba observsaun eleisaun prezidensiál 2022 nian.

“Ami mai fali Timor-Leste ho relatóriu finál ne’ebé prodús liu tiha eleisaun sira. Relatóriu ida-ne’e iha rekomendasaun prioritária sira bazea ba obrigasaun no kompromisu internasionál sira, rejionál nasionál kona-ba realiza eleisaun demokrática sira-ne’ebé Timor-Leste asina hodi bele halo reforma luan no permanente, tuir espetativa hosi povu timoroan,” nia dehan.

Iha enkontru ne’e, Xefe misaun Uniaun Eurepia (UE) aprezenta relatóriu final no rekomendasaun sira hosi misaun observasaun eleitorál UE nian iha Eleisaun Prezidensiál 2022, ne’ebé konsidera prioritária iha relatóriu finál hosi Misaun Observasaun Eleitorál Uniaun Europeia nian ba Timor-Leste mak:

  1. Tau hamutuk lejislasaun eleitorál tomak iha Kódigu Eleitorál ida-ne’ebé konsistente no ho unifikasaun, hamutuk ho respetivu regulamentu eleitorál sira, disponivél iha portugés no tetun.
  2. Simu reforma legál, inklui introdusaun hosi regulamentu sira ho antesedénsia naton hosi siklu eleitorál hodi bele fó tempu ba parte interesada sira hodi komprende no prepara ba regra foun sira.
  3. Konsulta baibain Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE) ho maneira sistemátiku bainhira prepara enkuadruamentu regulamentár eleitorál.
  4. Hametin supervizaun kona-ba kampaña nia finansiamentu, ne’ebé fó ba CNE kompeténsia klaru ida iha área ne’e no halo kapasitasaun hosi órgaun ne’e hodi asume knar afirmativu no proativu.
  5. Halo revizaun kona-ba regra finansiamentu kampaña no relatóriu kontas sira-nia rekizi hodi hametin igualdade, transparénsia no responsabilidade iha prosesu eleitorál.

Jornalista : Osória Marques

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!