iklan

EDUKASAUN, DILI, HEADLINE

Uma-lisan importante, “Presiza proteje”

Uma-lisan importante, “Presiza proteje”

Lia-na’in Bidau Manumata ka Karaketu-mota-ain, Martinho Rodrigues. Imajen Tatoli

DILI, 20 jullu 2022 (TATOLI)Lia-na’in Martinho Rodrigues no Xefe Suku Bidau Sant’Ana,  João Paulo de Andrade, rekoñese katak Uma-lisan ne’e importante no iha valór boot tebes iha sosiedade timoroan sira.

“Importante tanba iha respeita entre família,” Lia-na’in Bidau Manumata ka Karaketu-mota-ain ba Tatoli, iha sede suku Bidau Sant’Ana, Dili, kuarta ne’e.

Nia haktuir, Uma-lisan Bidau Manumata ka Karaketu-mota-ain, uma-lisan ida ne’ebé destaka iha foho-lolon, dalan ibun Bidau Sant’Ana, hetan inséndiu ka ahi han.

“Iha ukun aan ne’e, iha tinan 2012 mak ami buka malu atu bele harii. Ha’u iha inisiativa rasik kedas iha fatin ida ne’e duni atu hari’i uma-lisan, ne’e mak ko’alia kona-ba buka malu maun-alin sira, konsege hetan malu i ami halo proposta ba Guvernu kona-ba uma-lisan. Guvernu mós fó duni”.

“Lisan ne’e, ita toman. Ami-nia avó sira mai ne’e foho ida Manu-mata ne’e foho-lulik de’it; sira halo, sira-nia rituál, sira venera, sira adora fatuk, ai iha foho-leten ne’ebá ne’e. Laiha uma-lisan, ida ne’e mak foin daudaun, ami hanoin atu halo uma  ida atu reprezenta foho ne’e lulik,” nia esplika.

Tanba seidauk iha, iha tinan 2021, família harii ona Uma-lisan Bidau Manu-mata ka Karaketu-mota-ain, maibé iha problema internál entre jerasaun sira ikusmai rezulta uma-lisan ne’e hetan inséndiu.

“Buka maun-alin, foin lalais ne’e, problema tanba foin lalais sunu tiha, tanba laiha konkordánsia ho maun-alin sira; entaun prontu buat ne’e sai nakfera, sai naksobu tanba hanoin ida inísiu ne’e oinseluk mai fali atu harii buat ne’e oinseluk fali: ko’alia fali fetosan-umane,” nia haktuir sein klarifika kronolojia loloos.

Maske nune’e, tuir lia-na’in ne’e: “Presija proteje ita-nia uma-lisan”.

Iha sorin seluk, Xefe Suku Bidau Sant’Ana, João Paulo de Andrade, énfaze, uma-lisan ne’e iha valór no importante tanba ne’e presiza prezerva.

“Valór importante. Ema – valór ema, valór; ita prezerva sasán sira ne’ebé mak ita-nia riku-soin hanesan belak, mortein no selseluk tan. Ne’e valór ne’ebé ita presiza prezerva”.

“Segundu valór ema, atu halibur ema, atu ko’alia ba iha situasaun matak-malirin, simu bua no malus ne’e valór importante ba iha lisan, ukun no bandu. Mai ha’u, lisan ne’e hanesan Igreja primeiru ne’ebé forma husi ‘Maromak’ rasik ne’e mak ita-nia avo sira,” autoridade lokál ne’e reforsa.

Iha oportunidade ne’e, Xefe suku Bidau Sant’Ana, João Paulo de Andrade, husu atu Guvernu bele ajuda halo sentru kulturál ida ba prezervasaun istória bei-ala sira nian iha Bidau.

Objetivu importante husu Estadu atu tau sentru kulturál ida, atu prezerva de’it istória, atu halibur família hotu-hotu ne’ebé mak ezisti iha Bidau. Ida ne’e ba territóriu Timór atu bele mai prezerva. Nia sai hanesan sentru kulturál ida atu bele halibur ema.

“Ita atu ko’alia ba Guvernu atu hatuur, prezerva de’it mak ne’e, sentru kulturál. Katak, uma ida símbolu ida, símbolu atu bele hatene katak istória Bidau ne’e lalakon. Ida ne’e objetivu importante ida atu ba ko’alia iha Governu para prezerva”.

Atu konklui, nia haktuir, liga ba kulturál, istóriku, Bidau nian mak iha tempu uluk, iha Avó na’in rua; primeiru mak avó “Liki-mali” no segundu mak “Aemtoim-Bidau”.

“Avo na’in rua ne’e mak; ida, kaer ukun iha tasi, ida kaer ukun ba lulik. Ukun no bandu ne’e; ida, ‘Aemtoim-Bidau’ ba ukun iha foho leten katak ba kaer lisan nian. Ida, ukun hodi kaer tasi ninian; entaun prezerva nafatin. Istória ne’e iha hela. Sasán sira ne’e prezerva hela iha Camea iha Uma-lisan ‘Bilese’”.

Notísia relevante:Akadémiku: Uma-lisan presiza prezerva

Jornalista: José Belarmino de Sá

Editór: Rafy Belo

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!