LIQUIÇÁ, 18 agostu 2022 (TATOLI)—Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, kinta ne’e, lansa fatuk dahuluk produsaun fábrika alimentasaun animál, ne’ebé harii hosi empreza Keshavarz Great Timor, Unipessoal, Lda (KGT) iha suku Vatubou, postu administrativu Maubara, munisípiu Liquiçá.
Biban ne’e, Xefe Governu konsidera projetu ne’e importante tebes tanba hafoin funu Rúsia no Ukránia, mundu hasoru problema hahán no kombustível.
“Ha’u hanoin tempu ona atu ita fó prioridade ba ekonomia, tanba ne’e Governu tenke transparente, responsável no intende saida mak tenke halo atu eleva nível dezenvolvimentu Timor nian tanba fábrika ne’e sei ajuda ita hasai dependénsia ba importasaun,” PM Taur hateten liuhosi nia diskursu iha Maubara, kinta ne’e.
Notísia relevante: Kuba hakarak apoia Timor-Leste loke fábrika medikamentu
Empreza ne’e sei investe iha área haat hanesan animal feed, fábrika produsaun mina, fish feed, no prosesamentu na’an (slooter system).
Nia dehan, bainhira emprezáriu ida hakarak mai investe iha Timor-Leste, Governu nia serbisu mak tenke regula, superviziona no kria kondisaun.
“Ha’u kontente loos, tanba ho indústria kiik ida-ne’e bele ajuda maka’as, tanba fábrika ne’e la’o ho matéria prima ne’ebé uza hotu iha ra-laran tanba buat ne’ebé sira presiza mai hotu hosi produtu lokál hanesan fore-keli, fore-rai, no seluk tan. Ida-ne’e sei fó benefísiu ba agrikutór sira,” nia tenik.
Aleinde ne’e, PM konsidera indústria ne’ebé empreza harii atu fó esperansa, enkoraja no loke oportunidade ba empreza sira seluk atu investe.
Iha biban hanesan, Diretór Keshavarz Great Timor, Unipessoal, Lda, Ayub Karimi, hateten, empreza sei halo nia atividade foku liu ba área agrikultura, nune’e tau ekipamentu sira iha parte fábrika ninian ne’ebé sei haree liu ba parte haat hanesan animal feed hanesan fábrika produsaun hahán animál hanesan fahi, bibi, manu, karau no seluk tan ne’ebé sei halo hosi batar fore-keli, fore-rai ho seluk tan.
Enkuantu, Fish feed hanesan fábrika ne’ebé sei halo produsaun ba hahán ikan no animál moris iha bee-laran, fábrika ba produsaun mina ne’e sei halo hosi fore-keli, fore-rai no seluk tan, ne’ebé ninia prosesu halo mak molok prodús ba ai-han animál, dahuluk presiza hasai mina hosi ai-han sira ne’e hafoin nia mina sei halo fali ba fábrika mina, seluk mak halo produsaun ai-han animál nian.
Fábrika ikus mak prosesamentu na’an, ne’ebé parte ne’e sei hare liu ba produsaun na’an hanesan manu sei halo produsaun manu nia na’an no sei tau ekipamentu boot sira ne’ebé sei oho manu, hamos manu, ko’a manu, no halo empakotementu hodi tau iha fatin ka plástiku atubele distribui.
“Hosi fábrika ne’e sei ajuda ita-nia agrikultór lokál sira no komunidade atu labele susar iha parte hola hahán ba animál hosi Indonézia no bele diretamente hola iha ita-nia rain, no parte seluk sei prodús mina iha ita-nia rai rasik liuhosi produtu kiik ne’ebé komunidade lokál kuda hanesan batar, fore-keli, fore-rai no seluk tan. Empreza sei sosa produtu hotu hosi agrikultór lokál,” nia dehan.
Empreza KGT sei fó serbisu ba timor-oan hamutuk 70 no sei fó empregu diretamente ba ema 180 no indireitamente ba ema 800, bainhira indústria ne’e hahú la’o.
Nune’e mós, Prezidente Autoridade munisípiu Liquiçá, Pedro Gomes, agradese ba empreza tanba liuhosi invsestimentu ne’e bele fó serbisu ba Liquiçá-oan sira.
Empreza Keshavarz Great Timor investe iha Maubara no sei hala’o atividade iha rai Estadu ektare 5,6.
Atividade lansamentu ne’e partisipa hosi membru Governu balun, komunidade Maubara no hetan bensaun diretamente hosi Arsebispu Akidioseze Metropolitana Dili, Don Virgílio do Carmo da Silva.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Julia Chatarina