iklan

DILI, HEADLINE, POLÍTIKA

PN husu Governu promove atividade edukativu iha komemorasaun loron istóriku

PN husu Governu promove atividade edukativu iha komemorasaun loron istóriku

Vise Prezidente Parlamentu Nasionál Deputada Maria Angelina Lopes Sarmento.Imajen/TATOLI

DILI, 22 agostu 2022 (TATOLI)—Parlamentu Nasionál (PN) husu Governu liuhosi ministéiru relevante atu promove atividade sira edukativu no inovativu iha eventu komemorasaun loron istóriku sira iha Timor-Leste hanesan loron FALINTIL 20 agostu, loron konsulta populár 30 agostu, inklui eventu istóriku sira seluk.

Notísia Relevante: Governu aloka $40.000 hodi promove feira de fim semana iha Cristo Rei

“Observasaun krítiku kona-ba loron istóriku sira ita komemora ho eventu sira la’ós edukativu karik esénsia balun hosi eventu sira hanesan ne’e, ezemplu, halo oinsá mak ema halibur malu koletivu iha fatin ida-ne’ebé ema barak sente eventu ida halibur ema, maibé nia la edukativu tanba atividade sira hanesan bola guling ka jogu sira seluk ne’e klaru katak ita la eduka ema,” Vise Prezidente PN, Maria Angelina Sarmento, hateten ba Agência TATOLI iha Parlamentu Nasionál, segunda ne’e.

Observasaun ne’ebé nota katak iha eventu komemorasaun loron istóriku 20 agostu no 30 agostu ne’e, parte Governu ladún hala’o atividade sira hanesan edukasaun ninian ligadu ho sertame ba estudante, espozisaun kona-ba importánsia loron istóriku sira, atu promove loron istóriku ba jerasaun foun sira hatene liután.

“Se ita kria atividade sira kreativu liután hanesan estudante sira bele halo sertame no espozisaun ba siénsia ezata no sosiál, hodi hatudu sira-nia ideia sira-ne’ebé inovadora ligadu ho siénsia, ha’u hanoin ne’e mais valiozu,” nia hateten.

Vise Prezidente PN ne’e husu, loloos ne’e Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD), Ministériu Turizmu Komérsiu no Indústria (MTKI) no Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) presiza halo koordenasaun ba eventu sira-ne’ebé inovativu.

“Tenke dezenvolve atividade sira-ne’ebé mais edukativu envolve labele de’it estudante sira iha edukasaun formál maibé ba mós estudante edukasaun não formal, ezemplu, ita loké ona sentru formasaun sira halai ba mão de obra dezenvolvimentu skill ne’ebé la’ós hosi edukasaun formál ne’e tuir loloos sira bele hatudu sira-nia skill sira,” nia dehan.

Nune’e, hosi espozisaun sira hodi hatudu obra sira-ne’ebé ita iha uza matéria prima ka materiál lokál sira-ne’ebé ita iha no dezenvolve sai ba materiál sira-ne’ebé Timor-Leste konsege exporta ona ba rai-li’ur, tan ne’e tuir loloos eventu sira-ne’e mak tenke iha koordenasaun.

Nia preokupa tanba kada tinan programa sira-ne’e ladún iha ba atividade edukativu no inovativu, hanesan iha Dili ba eventu komemorativu sira-ne’e barakliu mak iha ezibisaun ho bola guling no jogu seluk.

“Ne’ebé kada tinan hau rasik la kontente programa sira-ne’ebé ita dehan estátiku loos laiha dinámika kona-ba programa sira-ne’ebé tenke inovativu uitoan no estudu edukativu ne’e laiha,” nia preokupa.

Xefe Bankada UDT, Deputadu Francisco David carlos, preokupa iha eventu komemorasaun loron istóriku ba 20 agostu loron hirak liu ba ho mós 30 agostu mai, haree iha fatin barak iha kapitál Dili, barak mak realiza atividade feira ka ezibibisaun iha mós bola guling maibé ladun iha atividade edukasaun no inovativu sira.

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!