iklan

NASIONÁL

DDF 2022: CI konvida oradór fahe esperiénsia hasa’e liberdade imprensa-espresaun

DDF 2022: CI konvida oradór fahe esperiénsia hasa’e liberdade imprensa-espresaun

Prezidente Conselho de Imprensa (CI), Virgílio da Silva Guterres. Imajen TATOLI/António Daciparu.,

DILI, 25 agostu 2022 (TATOLI)–Prezidente Conselho de Imrensa (CI), Virgílio da Silva Guterres, hateten CI konvida oradór hosi Sudeste Aziátiku no Pasífiku atu fahe esperiénsia kona-ba oinsá atu hasa’e liberdade imprensa no espresaun iha Dili Diologu Forum (DDF) 2022 ho tema “Media Challenges in Timor-Leste and Southeas Asia”.

“Eventu ohin ne’e, CI konvida ita-nia maluk parseiru no oradór sira hosi nasaun hotu-hotu hanesan Sudeste Aziátiku no Pasífiku atu fahe hanoin kona-ba ida-idak nia luta ba liberdade espresaun no oinsá hasa’e liberdade imprensa ba ita,” Virgílio da Silva Guterres hateten iha nia diskursu iha Dili Dialogue Forum 2022 ne’ebé Conselho de Imprensa Timor-Leste organiza no realiza iha salaun Laline Larigutu, CNE, Caicoli, kinta ne’e.

Prezidente CI hateten, hanesan hosi Thailandia nian ne’ebé ho dinámiku tebes maske sira-nia rejime troka beibeik maibé sira-nia povu moris di’ak hela, entaun ho ida-ne’e oinsá Timor-Leste  buka informasaun ruma hosi sira.

“Entaun ita buka hatane oinsá mudansa informasaun dijitalizasaun forma sosiedade foun ne’e ninia intendimentu no nia kompreensaun,” nia dehan.

Reprezentate hosi Communication Specialist Office of Jakarta, Ana Lomtadze, sente onradu tanba bele partisipa iha Dili Dialogue Forum (DDF) 2022 ne’ebé CI organiza iha Timor-Leste,   hodi fahe esperiénsia kona-ba liberdade imprensa no liberdade espressaun.

Ha’u sente onra boot tebes mai iha-ne’e ho oradór sira, tanba Timor-Leste hakarak simu ita-boot sira hotu ba Forum diálogu tinan 2022 nian. UNESCO fó ona apoiu ba Forum ida-ne’e dezde tinan 2018 no ami kontente tebes atu haree katak forum ne’e aumenta,” nia dehan.

Ida-ne’e sai ona espasu fibrante ida ba Conselho de Imprensa no komunidade mídia sira-ne’ebé luan hosi Sudeste Aziátiku no Pasífiku atu mai hamutuk, fahe esperiénsia no lisaun sira-ne’ebé aprende ona kona-ba hasa’e liberdade imprensa, independénsia no profisionalizmu iha fulan hirak liubá.

Nia dehan, média ne’e ajuda ema atu komprende mundu no jornalista nia papél iha ida-ne’e, liu-liu hosi mídia ne’ebé bele komprende no iha relasaun ba malu. Dame, Igualdade no Justisa ne’e papel mídia iha dalan ida-ne’e di’ak tanba ajuda ema atu halo desizaun ne’ebé informadu no kaer metin ba ema-nia kbiit.

Tan ne’e mak atu reprezenta asuntu sira-0ne’e, mídia presiza livre hosi negósiu polítiku ka interrese pesoál.

“Ita presiza mídia ne’ebé serve parte sosiedade hotu-hotu nian, liu-liu marjinalizadu sira bele rekuinese sira-nia an no lian rasik. Ita presiza mídia ne’ebé kontestualiza dezafiu Nasionál no globál maibé halo ita sente konsiente no iha kbiit. Timor-Leste halo ona progresu di’ak ba konstrusaun, ambiente ne’ebé permite ba interrese públiku médiu,” nia hateten.

Maibé dalan ida-ne’e ba tempu naruk no komplikadu, nune’e mídia sira iha Timor-Leste hanesan iha rejiaun ne’ebé luan no mundu tomak hasoru dezafiu sériu, krize ekonómiku mídia sira-nian ne’ebé sai aat liu tanba pandemia COVID-19 no lori ba taka mídia barak.

Lakon servisu no komunidade ne’ebé agora refere ba notísia halo atake ba jornalista sira liu-liu ba jornalista feto sira. Uza mekanizmu legál foun ka instrumentu dijitál sira, hanesan vijilánsia ho alvu públiku ne’ebé sa’e daudaun hosi notísia habelar liafuan odiu no dezinformasaun online.

“Infelizmente, laiha solusaun lalais ba ameasa hirak ne’e, maibé ita presiza duni ema hotu iha meza. Kompañia teknolojia notísia nian, Governu no doadór sira, organizasaun internasionál sira atu halo diagrama,” nia dehan.

Regional Science Bureau for Asia and the Pacific UNESCO Representative to Darussalam, Indonesia, Malaysia, Brunei Philippines and Timor-Leste, Muhamed Djelid, hateten, kontente tebes bele hamutuk ho partisipante liuhosi sorumutu online hodi fahe esperiénsia kona-ba liberdade imprensa no liberdade espresaun.

“Ha’u kontente tebes bele hamutuk ho ita liuhusi sorumutu online ne’e. Ha’u sei la ko’alia kle’ur, maibé karik ita-boot sira ko’alia kona-ba dezafiu sira-ne’ebé mídia ka imprensa hasoru daudaun, liu-liu iha Sudeste Aziátiku, pelumenus iha dezafiu lubuk ida. Ida dahuluk nian, dezafiu sira kona-ba dijitál iha tinan hirak ikus ne’e. Dijitál kria ona problema barak entre mídia sira-ne’ebé haree ba esplorasaun no mós televizaun ohin loron ema-boot na’in hira mak muda ba mídia sosiál, duke saida mak ita bolu hanesan mídia konvensionál, jornál no televizaun sira mós halo hanesan ne’e. Tanba ne’e, agora ita presiza konsolida ita-nia instituisaun komunikasaun sosiál no mós presiza konsolida ita-nia jornalista sira,” nia dehan.

Segundu, ha’u hanoin katak ita presiza mós konsolida mídia iha parte mundu ida-ne’e nian, liu-liu atu hala’o papél ida-ne’ebé boot liután iha konsolidasaun demokrasia, tanba klaru iha Sudeste Aziátiku nu’udar área ida-ne’ebé demokrasia sei konsolida-an.

“Ita-nia demokrasia iha área mundu ida-ne’e tenke hanaran konsolidasaun atu nune’e mós bele fó liberdade imprensa no liberdade espresaun. Sei iha restrisaun barak no sei iha nafatin violasaun hasoru jornalista sira,” nia dehan.

Jornalista : Osória Marques

Editór       :  Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!