iklan

EKONOMIA, HEADLINE

Governu bandu ona fa’an rede kail-ikan modelu matan kiik

Governu bandu ona fa’an rede kail-ikan modelu matan kiik

Diretór Jerál Peska MAP, Acacio Guterres. Imajen Tatoli/Natalino Costa

DILI, 31 agostu 2022 (TATOLI)—Diretór Jerál Peska Ministériu Agrikultura no Peska (MAP), Acácio Guterres, hateten, daudaun ne’e Governu bandu ona loja sira fa’an rede kail-ikan ho modelu matan kiik hodi asegura biodiversidade tasi, liuliu ikan kiik sira.

“Governu halo medida atu asegura biodiversidade. Bazeia ba ita-nia lei bandu uza rede matan kiik halo peska. Agora ita bandu loja sira fa’an rede ho matan kiik ne’ebé peskadór sira uza hodi foti ikan, peskadór sira tenke uza rede matan boot nune’e proteje biodiversidade liuliu ikan oan sira,” Diretór relata ba Agência Tatoli, iha nia knaar fatin, MAP, Comoro, kuarta ne’e.

Aleinde ne’e, polítika ne’e mosu tanba nota katak peskadór sira aumenta no barak liu konsentra iha área tasi-ninin parte norte hodi foti ikan.

“Ba futuru ita kapasita sira atu labele kaer ikan beibeik iha tasi ninin, maibé oinsá mak sira bele ba tasi-laran kaer ikan nune’e tasi ninin sira ita konserva atu ikan sira ne’e bele tolun no asegura sira-nia an,” nia akresenta.

Notísia relevante: SEP no SEKoop asina akordu kooperasaun promosaun no dezenvolvimentu kooperativa peska

Tanba ne’e, parte Governu presiza serbisu hamutuk ho peskadór sira atu halo jestaun kaer ikan nian, nune’e biodiversidade bele iha nafatin no asegura espésie sira labele lakon.

“Esforsu ida-ne’e mak agora ita halo, la’ós de’it ita maibé mundu tomak agora preokupa boot mak lixu plástiku ne’e, tanba plástiku fó impaktu ladi’ak ba ita-nia biodiversidade entaun presiza haree ba oin,” nia tenik.

Timor-Leste rasik iha ona polítika zero plástiku maibé presiza sosializa nafatin no buka medida troka plástiku sira atu labele fó impaktu ba tasi.

“Bainhira ita la halo prevensaun, plástiku iha tinan-30 mai sei barak liu iha tasi-laran no daudaun hatudu ona sinál ikan balun hahú mate tanba tolan plástiku. Situasaun ne’e bainhira la tau-atensaun maka espésie sira sei lakon liuliu hanesan lenuk no seluk tan. Ita mós iha espésie ahu-ruin, ne’ebé bainhira udan bele lori sedimentasaun ba tasi-laran kahur ho plástiku ne’e bele estraga ahu-ruin, ita hotu hatene ahu-ruin importante ba ikan atu moris tanba ne’e husu ba públiku, lixu sira tenke tau iha nia fatin nune’e tasi bele moos no espésie sira moris ho kontente,” Diretór fó hanoin.

Nune’e mós, nia parte apela ba peskadór sira bainhira atu halo peska ba ikan ho eskala boot indústria nian, labele halo peska iha parte norte, tanba área ne’e bele halo peska lokál ne’ebé baliza kedas ho nasaun viziñu sira.

“Ita fó peskadór sira halo peska parte indústria iha tasi-mane,” nia salienta.

Jornalista   : Arminda Fonseca

Editora        : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!