DILI, 15 Juñu 2026 (TATOLI)-Deputada Angela Maria Corvêlo Sarmento husi bankada Kongresu Nasionál Rekonstrusaun Timorense (CNRT, sigla portugés) husu ba Governu atu prezerva Parke Nasionál Nino Konis Santana ne’ebé UNESCO dezigna ofisialmente nu’udar Rezerva Biosfera Mundiál.
Deputada ne’e parabeniza no hato’o apresiasaun ba povu Timor-Leste tomak, liuliu komunidade munisípiu Lautein ba rekoñesimentu husi UNESCO nian, tanba ida-ne’e sai istória dahuluk ba Timor-Leste nian iha nivel internasionál.
Parke Nino Konis Santana tama iha nasaun 14 foun ne’ebé rekoñesidu husi komunidade internasionál nu’udar fatin ho paizajen ekolojia potensiál liu iha Sudeste Aziátiku.
Nia dehan ho ezisténsia floresta no ai-laran tuan ne’ebé sei puru no orijinál, estende husi lagoa Iralalaru to’o iha Jaku ho variedade hamutuk 500 ba diversidade ai-horis oioin, ikan, manu-fuik, inklui kakatua ho baber kinur no lenuk ne’ebé iha ameasa krítika atu lakon.
“Timor-Leste tama iha 797 fatin rezerva ba Biosfera iha nasaun 140. Rekoñesimentu UNESCO ne’e la’ós ho títulu ita sente orgullu, maibé responsabilidade ba protesaun sósiu ambientál ba timoroan hotu”, nia hato’o liuhusi reuniaun plenária Parlamentu Nasionál, ohin.
Deputada ne’e preokupa ho tendénsia ka hahalok sosiedade iha terrenu ne’ebé bele hamonu fali títulu mundiál ida-ne’e
“Se ita laiha medida fiskalizasaun ida ne’ebé rijidu, observa daudaun iha área Parke Nasionál ne’e komunidade hahú harii uma arbiru no área protejida tesi ai-horis no sunu rai hodi fó ameasa ba floresta”, nia preokupa.
Dezafiu boot seluk mak kasa animál fuik hodi fa’an fali, ne’ebé kontra lei ambientál nian.
“Kestaun ne’ebé triste mak konxiénsia sívika ema barak ba pikinike iha tasi Com, Tutuala no Illa Jaku laiha konxiénsia prezerva ambiente moos, so’e lixu arbiru, bele estraga korál no hamate ikan sira ne’ebé protejida”, dehan.
Hodi husu ba Ministériu Turizmu no Ambiente, Ministériu Agrikultura, Pekuária, Peska no Floresta atu halo sistema kontrola no aplika koima ne’ebé todan ba sidadaun sira ne’ebé laiha konxiénsia.
Aleinde ne’e, solisita mós atu prevee orsamentu adekuadu iha tinan oin hodi sosa ekipamentu no aumenta guarda florestál hodi bele intenfika kontrolu iha área protejida sira.
Jornalista: Nelson de Sousa
Editora: Maria Auxiliadora




