DILI, 06 setembru 2022 (TATOLI)— Prezidente komisaun organizadora ba eventu simu kardeál foun no atuál komisaun Conferência Episcopal Timorense (CET), Padre Guilhermino da Silva, konsidera nomeasaun ba Dom Vírgilio Kardeál do Carmo da Silva, hanesan onra ida ba povu Timor.
“Nomeasaun kardeál ba eminénsia Dom Vírgilio nian hanesan onra ida ba povu no igreja Timor. Kardeál mak kargu espirituál ne’ebé a’as liu ona iha Papa nia okos,” Padre Guilhermino da Silva, hateten liuhosi nia diskursu hafoin ramata misa agredesimentu iha Tasi-tolu, tersa ne’e.
Tuir nia, títulu kardeál tuir kódigu direitu kanóniku destinje ema sira ne’ebé notável tanba sira-nia doutrina piedade no prodénsia iha kondusaun ba asuntu fiar kristaun nian.
“Mai Timor-Leste elevasaun kardeál ida-ne’e, ne’ebé reprezenta ikon fiar nian mai ita, ne’ebé lori ita atu prezerva didi’ak prezensa kristu nia moris iha istória povu Timor-Lorosa’e nian, desde tinan 500 liubá to’o ita-nia istória moderna. Ita simu onra ida-ne’e hafoin dékada rua resin. Ita nu’udar país livre independente no soberanu,” nia akresenta.
Notísia relevante: Dom Virgílio Kardeál konvida sarani moris tuir Maromak nia santuáriu
Maski Timor-Leste hanesan nasaun kiik tebes iha mundu no ekonómikamente tama iha kategoria kiak iha mundu no iha Ázia, maibé Maromak la haluha tau-matan nafatin.
“Se mak ita, atu Na’i fihir ita hodi hili hosi ita-le’et bibi atan di’ak ida atu tama iha senadu santu padre nia lideransa. Ne’e mak ministériu domin Maromak nia mai ita ema, eminénsia nia investidura kardenalista lori esperansa foun ba timor-oan tomak la’os de’it refleta timor-oan sira-nia pasadu no prezente, maibé mós ba eternidade tomak iha ne’e halo ita hatene no fiar katak Na’i Maromak nia naran beran boot tebes, nia naran santu k’manek wain nafatin iha rai klaran,” nia tenik.
Ho akontesimentu elevasaun ida-ne’e, timor-oan sira tenke hatudu-an ona ba mundu ba maneira moris ho fiar no moris tuir fiar ida ho rasionalidade no responsabilidade.
“Ita tenke konsiente katak ita hamriik iha país boot rua nia le’et, ida maioria musulmanu no ida seluk modernu no sekulár,” nia tenik.
Nune’e, Xefe Komisaun ba eventu selebrasaun misa agradesimentu hato’o liafuan gratidaun ba entidade tomak ne’ebé prepara eventu istóriku ne’e.
“Komisaun ida-ne’e hanaran komisaun konjunta tanba Conferência Episcopal Timorense no Governu koolabora hamutuk hodi forma komisaun ida-ne’e. Tanba igreja no Estadu simu onra ida-ne’e hanesan grasa ba povu Timor, hanesan sidadaun no hanesan kreda. Igreja liuhosi Conferência Episcopal Timorense hakarak la’o tuir espíritu sinodál tinan 2021 to’o 2023 la’o hamutuk ba misaun nu’udar misionáriu. Agradese ba Estadu no Governu Timor-Leste liuhosi Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak ne’ebé fó ona apoiu tomak, inkliu apoiu finansiál, materiál no rekursu umanu ne’ebé hola parte iha misaun ida-ne’e nu’udar ema sarani no povu Timor,” nia aumenta.
Nune’e, nia husu ba entidade hotu atu reza ba Dom Virgílio Kardeál atu hatudu nafatin fidelidade no sabedoria atu servisu ba uma-kreda iha Arkedioseze Metropolitana Dili Timor-Leste no futuramente ba servisu santu padre no igreza universál nian.
Jornalista : Nelia Fernandes
Editora : Julia Chatarina





