DILI, 08 setembru 2022 (TATOLI)–Organizasaun Naun Governamentál (ONG) FONGTIL hamutuk ho Governu sei realiza diálogu nasionál iha foho Loelaku, postu administrativu Cailaco, munisípiu Bobonaro, durante loron-tolu iha setembru tinan ne’e.
“Enkontru ho Primeiru-Ministru atu husu disponibilidade partisipa ba diálogu nasionál, ne’ebé tuir planu sei akontese iha loron 21 to’o 23 setembru. Diálogu ne’e nu’udar kontinuasaun hosi diálogu ne’ebé akontese iha tinan kotuk iha Waibitae, postu administrativu Quelicai no tinan ne’e ami kontinua tan,” Diretór Ezekutivu FONGTIL, Valentim da Costa Pinto, relata hafoin hamutuk ho Diretór Ezekutivu Servisu Apoiu Sosiedade Sivil no Auditóriu Sosiál (SASCAS, sigla portugés), Edvin Duarte Soares, hasoru malu ho Xefe Governu, iha Rezidénsia Farol, kinta ne’e.
Aleinde ne’e, motivu hosi diálogu ida-ne’e maka FONGTIL koko atu aprosima atividade ne’e tenki akontese rutina, tanba hanesan espasu ne’ebé mak sosiedade sivil hakarak halo para bele iha oportunidade hakbesik ukun na’in sira ba komunidade, nune’e bele ko’alia no esklarese saida mak Governu halo atubele mantein esperansa sidadaun ba Governu.
“Diálogu ne’e hanesan espasu ida ba sosiedade sivil atubele aproveita esklarese ka deskobre sira ne’ebé ami halo bele relata di’ak liután ba Primeiru-Ministru, atubele orienta kada ministériu atu toma konsiderasaun saida mak ita presiza hadi’a ba ita-nia servisu públiku sira nian. Nune’e mós fó oportunidade ba populasaun sira bele ko’alia direta ho na’i-ulun sira atu rona difikuldade ne’ebé sira hasoru loron-loron,” nia akresenta.
Notísia relevante: FONGTIL lansa advokasia podcast hapara violénsia hasoru feto no labarik feto
Partisipante iha diálogu ne’e mai hosi sosiedde sivil hotu, reprezentante organizasaun rezisténsia, veteranu, autoridade nível munisípiu Bobonaro inklui komunidade lokál.
Diretór ne’e klarifika, razaun diálogu realiza iha Loelaku tanba atividade ne’e mai ho sentidu la’ós diálogu de’it, maibé FONGTIL koko atu identifika fatin sira ne’ebé iha pasadu sai hanesan fatin ba rezisténsia sira haksumik ba hodi organiza funu.
“Hanesan iha tinan kotuk ami realiza iha Waibitae ne’ebé hanesan fatin istóriku no tinan ne’e ami hakarak halo iha Loelaku tanba nu’udar fatin rezisténsia ninian ne’ebé iha rejiaun haat, fronteira sul no norte ne’ebé sai hanesan fatin ba ita-nia rezisténsia. Aleinde ne’e ami hakarak fó korajen liuliu ba ministériu relevante sira atubele konserva fatin ida-ne’e iha futuru sai hanesan fatin istóriku hodi jerasaun sira tuir mai konsidera hanesan fatin istóriku ba libertasaun nasionál nian,” nia subliña.
Jornalista : Antónia Gusmão
Editora : Julia Chatarina