iklan

HEADLINE, SAÚDE

PR destaka seriedade rezolve má-nutrisaun ba labarik

PR destaka seriedade rezolve má-nutrisaun ba labarik

Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, akompaña hosi Prezidente Parlamentu Nasionál (PNN), Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, partisipa abertura sesaun solene V lejizlatura, iha Parlamentu Nasionál, kinta (15/09). Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 15 setembru 2022 (TATOLI)–Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, hateten, nia parte iha kompromisu firme atu serbisu hamutuk ho Governu, Parlamentu Nasionál no parseiru internasionál sira hodi seriamente konfronta dezafiu étika no morál rezolve kiak, má-nutrisaun ba labarik no krekas.

“Atu konfronta maka’as hasoru krekas no má-nutrisaun labarik, ita tenki proativamente promove fó susu-been inan no drástikamente hamenus uzu susu-been rahun. Ita tenke fornese osan no apoiu ho forma hanesan ba inan isin-rua sira no inan sira,” Xefe Estadu hato’o kestaun ne’e liuhosi diskursu iha ámbitu sesaun solene V Lejizlativa, iha V Lejizlatura iha Parlamentu Nasionál, kinta ne’e.

Atu rezolve problema hirak ne’e, PR prefere Estadu no Governu tenki habelar edukasaun ba labarik hanesan propoin hosi Governu iha ninia prioridade nasionál ba tinan 2023 no hanesan advokasia hosi Fundu Nasaun Unida  ba Infánsia (UNICEF, sigla inglés).

“Ne’e hanesan dalan di’ak atu tau-matan ba krekas no má-nutrisaun labarik nian,” nia akresenta.

Notísia relevante: PPN agradese PR Horta kolabora di’ak ho Parlamentu Nasionál

Aleinde ne’e, Xefe Estadu rekoñese Timor-Leste hanesan rai seluk ne’ebé hasoru mós mudansa klimátika, tempu bain-loron naruk, ne’ebé tuir kedas ho inundasaun, pandemia COVID-19 ho ninia efeitu kolaterál barak.

“Maski ita iha impaktu ba moras COVID-19, ein termu ospitalizasaun no fatalidade, inevitavelmente bainhira ita foti asaun sira atu prevene da’et virus ne’ebé prosede ho maka’as ne’e, hanesan limita movimentu ema no sasán, asaun sira-ne’e iha impaktu negativu ba lala’ok moris povu iha rai-laran tomak. Agrikultór subsisténsia sira ne’ebé kiak no komersiante kiik-oan sira ne’ebé kiik no kiak. Ha’u rekoñese iha esforsu di’ak balun ne’ebé Governu halo ona ho inisiativa balun ho alvu atu hamenus krize sosiál no ekonómiku,” nia tenik.

Nune’e, bainhira lansa programa balun, nia intensaun atu apoia ka komplementa Governu ba inisiativa pro ema kiak, hodi tau-matan ho maneira prátika preokupasaun komunitária sira, hasa’e koñesimentu kona-ba nesesidade umanitária urjente espesífiku, uza kultura, múzika, divertimentu no desportu sira atu haburas diálogu, fraternidade, no naun violénsia.

“Bainhira ami lansa programa feto nia empoderamentu no igualdade jéneru maka atu kontribui iha maneira kiik-oan ida atu hapara dezigualdade jéneru no hein katak ho ida ne’e hakotu violénsia no diskriminasaun kontra feto no labarik feto sira,” PR dehan.

Jornalista   : Antónia Gusmão

Editora       : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!