iklan

NASIONÁL, KAPITÁL

Avelino Coelho: Joven hahú foti konsiénsia hola parte luta ba moris di’ak

Avelino Coelho: Joven hahú foti konsiénsia hola parte luta ba moris di’ak

Oradór Juventude Rezisténsia, Avelino Coelho. Imajen Tatoli/Francisco Sony.

DILI, 11 outubru 2022 (TATOLI)—Oradór Juventude Rezisténsia, Avelino Maria Coelho da Silva konsidera iha kontestu Estadu direitu demokrátiku, juventude hahú foti konsiénsia atu hola parte iha luta ba moris di’ak no ba futuru ne’ebé di’akliu.

Nia hatutan, iha semináriu ne’e nia aborda tópiku rua mak ko’alia kona-ba urbana tanba Frente Urbana ne’e la’os atu halo fali klandestina maibé Frente Urbana ne’e mosu atu simboliza, furstrasaun povu ida no joven ida, deskontentamentu, tristeza ema ida-nian atu hahú ko’alia liuhosi demonstrasaun ba rezisténsia foun atu liberta povu.

“Uluk ita halo klándestina ita dehan liberta pátria no liberta rai maibé agora la’e. Tanba, ita-nia polítika agora ba oin saida mak ita atu halo iha kontestu Estadu direitu demokrátiku, mak juventude hahú foti nia konsiénsia atu hola parte iha luta ba moris di’akliu no ba futuru ne’ebé di’akliu,” Avelino Maria Coelho da Silva hateten liahirak ne’e bainhira sai oradór iha semináriu nasionál, ho tema hamutuk ho “Frente Urbana” ita konstrui nasaun nakonu ho esperansa ba future, ne’ebé hala’o iha salaun Laine-Lariguto, Komisan Nasaun Eleisaun (CNE), Dili, tersa ne’e.

Tuir nia, joven barak mak ba rai-li’ur, balun ba tanba Aventura tanba hakarak sai, balun ba tanba obsaun laiha no balun bat anba hakarak buka servisu hodi sustenta família no haree ba sira-nia future rasik.

“Balun tuir hakarak pasear, hakarak buka esperiénsia ba servisu iha rai seluk maibé konsikuénsia tempu naruk, ita-nia mão de obra joven sai hotu ba li’ur no ema li’ur tama mai ita-nia rain. Ida-ne’e fenomenu ida alin sira. Imi haree se Timor laiha osan, halo nusa ema li’ur mai iha ne’e, tanba sá. Uluk kuandu ita luta ema li’ur la mai barak tanba mai bele ho risku. Agora depois ita ukun an, ema li’ur mai barak servisu iha ita-nia rain, ita sai fali ba ema-nia rain. Se tinan 20 no 30 saida mak akontese. Kuandu ita-nia indústria dezenvolvida, ita-nia mão de obra laiha, ema liur mak tama hotu okupa ita-nia mão de obra. Ida-ne’e polítika, saida mak ita hanoin atu ba oin, ne’e alin sira ida-idak halo reflesaun ba,” nia dehan.

Tanba, tuir nia, Estadu direitu demokrátiku ko’alia ohin ne’e, sem demokrásia, sem kumprimentu ba lei sira no dala ruma mós bele araska.

“Konstituisaun mak baze ba dezenvolvimentu, baze ba respeitu direitu sidadaun iha artigu 06 segunda Konstituisaun ko’alia kona-ba ‘objetivu Estadu nian’, saida mak Estadu tenke halo ba nia povu tanba povu mak Estadu no Estadu mak povu,” nia dehan.

Iha Konstituisaun RDTL artigu 6 kona-ba “Objetivu Estadu nian” ne’e haktuir Estadu ninia objetivu fundamental sira mak hanesan tuir mai ne’e:

  1. a) Defende no garante nasaun nia soberania;
  2. b) Garante no promove sidadaun sira-nia direitu no liberdade fundamentál, no respeitu ba

Estadu nia prinsípiu kona-ba direitu demokrátiku;

  1. c) Defende no garante demokrasia polítika no partisipasaun populasaun nian kona-ba

rezolusaun problema nasionál sira;

  1. d) Garante dezenvolvimentu ba ekonomia, ba progresu siénsia no téknika;
  2. e) Harii sosiedade ida-ne’ebé hatuur iha justisa sosiál, hodi haki’ak sidadaun sira-nia moris

di’ak ba isin no ba klamar;

  1. f) Proteje didi’ak meiu-ambiente no bali nafatin riku-soin rai nian;
  2. g) Hakatak no haloko povu timoroan nia personalidade no nia liman-rohan kulturál.
  3. h) Harii no haburas relasaun di’ak no harosan (kooperasaun) ho povu no ho Estadu hotu-hotu;
  4. i) Promove dezenvolvimentu ida-ne’ebé nakait kabeer ba setór oioin no rejiaun sira, no

mós fahe loloos produtu nasionál nian;

  1. j) Hamoris, promove no garante biban no leet ne’ebé hanesan ba ema feto no mane.

Jornalista : Nelia Fernandes

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!