iklan

NASIONÁL, POLÍTIKA

ASSEPPOL realiza konferénsia daruak ho semináriu nasionál

ASSEPPOL realiza konferénsia daruak ho semináriu nasionál

Prezidente Associação dos Ex-Prisioneiros Políticos de Timor-Leste (ASSEPPOL), Jacinto das Neves R. Alves. Imajen/Mídia CNC.

DILI, 20 outubru 2022 (TATOLI)—Associação dos Ex-Prisioneiros Políticos de Timor-Leste (ASSEPPOL), kinta ne’e, realiza konferensia daruak ho semináriu nasionál ba prezioneiru sira ho tema “Valór sira-ne’ebé hamahon pasadu ho futuru iha tempu prezente”.

“Konferensia ida ne’e halibur prezioneiru politiku sira hosi munisípiu hotu. Espera katak hosi ne’e sira bele hamosu rezolusaun ruma ne’ebé bele lori ASSEPPOL la’o ba oin. Entaun, objetivu hosi konferénsia ne’e mak sira atu aprova estatutu no programa ne’ebé iha loron aban sira komesa tama ona debate. Ida-ne’e mak sei orienta ASSEPPOL para halo ida-ne’e ohin. Ita espera katak konferensista sira bele marka loron ba ASSEPPOL atu halo nia primeiru kongressu nasionál,” Prezidente ASSEPPOL, Jacinto das Neves R. Alves, hateten ba jornalista sira iha salaun Centro Nacional Chega (CNC), Antigu Komarka Balíde, Dili, kinta ne’e.

Daudaun ne’e, ASSEPPOL prepara ona programa, ne’ebé aban konferensista sira sei aprova ba programa ne’e hodi bele halo ba oin.

Agora daudaun buat ne’ebé ASSEPOL hala’o ona mak kona-ba sentru memória mak loke komunikasaun ba distritu no loke kontak person ho distritu hosi prizioneiru sira iha munisípiu sorin, liu-liu munisípiu balun komesa organiza ona no sira agora mai partisipa hotu konferénsia ne’e.

Aleinde ne’e, programa seluk ne’ebé ASSEPPOL hala’o ona mak identifika prizioneiru sira no komesa rekolla ona sira-nia memória kona-ba luta nian.

“Iha memória ida-ne’e, sira konta sira-nia istória tomak, sira-nia partisipasaun luta no buka hatene mós sira-nia situasaun naton, kondisaun moris no Estadu psikolojia oinsá atu depois ASSEPPOL bele hatuur nia programa tuir nesesidade membru prizioneiru sira-nian,” nia dehan.

Aliende ne’e, ASSEPPOL mós hala’o ona memória viva hodi foti prizioneirus sira-nia sasin, nune’e prizioneiru sira konta buat barak, hanesan sira-nia sasin, sira mós bele transmite valór ne’ebé sai razaun ba sira-nia sakrifisiu no sira mós bele aprezenta faktu. Hosi ne’e, fó ba ASSEPOL atu halo advokasia ba nia membru sira.

Entaun, tuir nia, daudaun ne’e ASSEPPOL rejista ona membru eis-prizioneiru no dadus ne’ebé mai hosi Konsellu Veterenu, liuliu Komisaun Omenajen tanba Komisaun Omenajen mak rejista iha ne’ebá no hosi númeru ne’e, prizioneiru sira balun rejista ona iha Komisaun Omenajen hodi sai hanesan veteranu no balun seidauk.

“Sira ne’ebé rejistu karik hetan ona resensiamentu ona no sira-ne’ebé seida’uk rejistu sei la’o hela iha rai-liur,” nia dehan.

Entaun sira-ne’ebé seidauk rejistu, ASSEPPOL laiha kompeténsia atu rejista sira maibé ASSEPOL prepara hela atu halo advokasia ba sira, nune’e loron ruma bele hetan rekuiñesimentu.

“Tanba, ASSEPPOL iha dadus para bele ko’alia tanba ne’e razaun hosi ami-nia programa halo memória viva ne’ebé agora la’o hela,” nia esplika.

Diretór Ezekutivu Centro Nacional Chega (CNC), Hugo Maria Fernandes, hateten nu’udar eis-prizioneirus politiku, fatin ida-ne’e nu’udar fatin ida-ne’ebé istóriku tebes iha luta ukun rasik an.

Diretór Ezekutivu Centro Nacional Chega (CNC), Hugo Maria Fernandes. Imajen/Mídia CNC.

“Hahú iha 1975, bainhira ita iha konflitu internu, partidu politiku sira komesa detein no dadur ita-nia prizioneiru politiku sira iha ne’e, hahú ho UDT detein FRETELIN no Apodete nia lider balun iha ne’e. Hafoin iha loron 10 depois FRETELIN mós detein UDT no Apodete nia líder sira balun iha ne’e,” nia informa.

Nune’e, depois Invasaun Indonézia fatin ida-ne’e sai tiha prizaun ba prizioneiru polítiku sira hahú kedas 1976 to’o 1999, nune’e fatin ida-ne’e mark nia istória ida-ne’ebé maka naruk, hanesan mós istória ba ita-nia luta ba ukun rasik an hahú iha 1975 sa’e mai leten.

Centro Nacional Chega (CNC) sente onradu no mós privileiju atu fahe fatin ida-ne’e ho ASSEPPOL hahú iha 2020, tanba iha parseria ne’ebé halo entre CNC ho ASSEPPOL hahú hosi  2020 to’o 2022 sei ba oin.

Prezidente Konsellu Kombatente Libertasaun Nasionál, Vidal de Jesus ‘Riak Leman’, konsidera konferénsia daruak ne’ebé ASSEPPOL halo ba eis-prizioneiru sira-ne’e di’ak tebes.

“Ida-ne’e segunda konferénsia ne’ebé ASSEPPOL halo di’ak tebes. Organizasaun Rezisténsia sira hotu, hanesan mós desteradu sira ba Ataúro sira halo kongresu no forma ona sira-nia estrutura no Dewan Slidarista Mahasiswa Pemuda Timor-Timur mós komesa la’o ona no organiza malu, ida-ne’e di’ak liután. Tanba ita tenke organiza malu hanesan uluk iha funu ita organiza malu, maibé konsellu ne’e hanesan ai-hun boot ida-ne’ebé hamahan ba organizasaun sira hotu kona-ba rezisténsia nian,” nia dehan.

Entretantu tuir Prezidente ASSEPPOL, Jacinto das Neves R. Alves, informa ASSEPPOL halo ona konferénsia dahuluk ne’ebé realiza iha fevereiru 2002 hodi harii ASSEPPOL.

Jornalista : Nelia Fernandes

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!