iklan

HEADLINE, LIQUIÇÁ

PR preokupa Governu ladun fó atensaun ba Institutu Bambuu Tibar

PR preokupa Governu ladun fó atensaun ba Institutu Bambuu Tibar

Kadeira ne’ebé prodús hosi Institutu Bambú atu oferese ba UNTL, iha sentru produsaun Tibar, segunda (16/08). Imajen TATOLI/Antónia Gusmão

LIQUIÇA, 16 novembru 2022 (TATOLI) – Prezidente Repúblika, José Ramos Horta preokupa Governu ladun fó atensaun di’ak ba Institutu Bambuu Tibar hodi bele mellora liutan sira nia produsaun.

Prezidente Repúblika, José Ramos Horta. Imajen Tatoli/Francisco Sony

“Governu ladun fó atensaun di’ak ba Bambu Tibar ne’e, maibé iha tinan hira nia laran Institutu Bambu ne’e iha kooperasaun internasionál lubuk ida hosi Xina, UNDP no seluk tan, maibé Governu laiha planu estratéjiku ida atu halo movimentu ba plantasaun kuda Bambu hodi halo indústria”, dehan Horta bainhira halo vizita ba Institutu Bambu Tibar, kuarta ne’e.

Xefe Estadu mós preokupa Governu entegra fali Bambu Tibar ba Ministériu Agrikultura no Peska (MAP), tuir loloos Governu tenke entegra Bambu Tibar ba iha Ministériu, Turizmu, Komérsiu no Indústria (MTKI).

“Ha’u la kompriende tau fali Bambu ne’e ba iha Ministériu Agrikultura nia okos, Bambu ne’e hanesan plantasaun bele iha Ministériu Agrikultura no Peskas, maibé sira prodús ona ba mobiliáriu ne’e tama ona hanesan indústria tenke tama iha Ministériu Komérsiu Industria nia okos”, Horta lamenta.

Governu iha planeamentu ne’ebé di’ak halo investimentu ne’ebé di’ak ho kooperasaun internasionál bele halo Timor-Leste nia naran bo’ot iha mundu.

Tanba ne’e, Xefe Estadu promote sei ko’alia ho Governu, nune’e iha tinan-oin bele entegra Bambu Tibar ba iha MTKI nia okos no nia rasik sei ko’alia ho Agência Internasionál sira, fundasaun internasionál sira atu apoiu tan mákina produsaun ne’ebé ho kapasidade bo’ot no kompletu ba Bambu Tibar hodi hasa’e produsaun, nune’e bele hatama reseita ba Estadu kada tinan.

“Joven sira servisu iha ne’e mesak Timoroan de’it ne’ebé iha kapasidade kriativu tebes, ha’u sei hein sira nia relatóriu mai ha’u kona-ba sira presiza saida, presiza hadi’a saida no hakarak halo saida ho sira nia planu sira hotu mak ha’u ko’alia ho fundasaun internasionál sira atu apoiu”, promote.

Iha fatin hanesan, Prezidente Institutu Bambu Tibar, Anito Matos sente orgullu hetan vizita Prezidente Repúblika hodi haree diretamente sira nia-kondisaun.

“Durante ne’e, ami enfrenta hela limitasaun barak, maibé nafatin servisu ho korajen no fuan bo’ot hodi bele hatama osan ba kofre Estadu nian”, afirma Anito Matos

Hahú hosi tinan 2022 no 2023, nia dehan Governu sempre halo redusaun ba sira nia orsamentu, nune’e difikulta tebes atu halo serbisu tanba mákina balun avaria ona no karreta sira tula bambu ho kondisaun la di’ak

“Ami halo manutensaun nia folin bo’ot liu fali duke ita hola karreta foun, ami presiza tebes osan hosi Governu sentrál atu sosa tan ami nia ekipamentu hanesan mákina produsaun mobiliáriu sira, haruka ami nia funsionáriu sira ba tuir tan treinamentu iha rai-liur”, katak nia.

Produtu ne’ebé durante ne’e halo iha Institutu ne’e mak hanesan mobiliáriu liuliu kadeira, meza, kama, bingkai no seluk tan.

Ho Prezidente Repúblika nia promesa ne’ebé iha nia fiar katak iha tinan oin bele aumenta tan orsamentu no apoiu balun bele iha ona mudansa automatikamente.

“Ami seidauk bele halo exportasaun tanba seidauk prienxe kritéria balun hanesan sertifikadu no seluk tan tanba kestaun orsamentu la sufisiente atu halo buat sira ne’e. Maske ami hetan hela kontaktu hosi emprezáriu balun hosi Xina no Austrália, maibé ladauk fó garantia atu esporta tanba laiha sertifikadu”, nia afirma.

Daudaun ne’e, Institutu ne’e halo akizasaun ba material Bambu hosi munisipiu Bobonaro, Reziaun Administrativu Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) no Covalima.

Hahú janeiru to’o novembru, Institutu Bambu Tibar rekolla reseita rihun $70-resin.

Iha OJE 2022 propoin osan $900,000, maibé la konsege to’o hanesan proposta ne’e no fó de’it $600.000 ho nune’e programa barak mak sira kansela. Enkuantu iha OJE 2023 propoin milliaun $1-resin, maibé ko’a tiha ba $700.000.

Jornalista: Hortencio Sanchez

Editór      : Florencio Miranda Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!