DILI, 07 dezembru 2022 (TATOLI)—Governu liuhosi Ministériu Justisa hamutuk go Asosiasaun Eis Prizioneiru Polítiku Timor Leste ( ASSEPPOL), kuarta ne’e lansa jardín memória viva iha Sentru Nasionál Chega, Balide.
“Ita hamutuk iha fatin ida-ne’e ita halo lansamentu ba jardín memoria viva ba fatin sagradu mártir barak fakar raan ba rai ne’e too ita ukun-aan entaun fatin ne’e labele haluha, hodi hanoin kona-bá fatin pasadu no polítiiu. Ha’u fiar katak fatin ida ne’e sai duni memoria moris ba jerasun ohin loron no jerasaun oin mai,” Reprezentante Primeiru Ministru atuál Ministru Justisa, Tiago Amaral Sarmento ko’alia iha Balide, Dili.
Nia haktuir, loron 07 dezembru ne’e nu’udar loron ne’ebé Timoroan barak mate ka loron invasaun nian.“
Konsekuénsia hosi invasaun mak ema barak lakon vida, hamlaha, kastigu durante tinan 24 nia laran, dadur sira hetan torturasaun no la hetan liberdade nu’udar ser umanu ida. Entaun memoria pasadu ida-ne’e labele monu leet de’it maibé presiza rezerva didiak nu’udar memoria moris hosi jerasun otas ba otas,” governante ne’e esplika.
Nu’udar nasaun independente no soberanu tenke sadere-aan no helik-aan ba istória pasadu hodi projeta futuru ne’ebé mak nabilan.
Diretór Ezekutivu Asosiasaun Eis Prizioneiru Polítiku Timor Leste (ASSEPOL), Martinho Rodrigues Perreira, esplika, loron 07 dezembru loron memoria nasionál ne’ebé Indonézia halo invasaun boot tama Timor, no momentu ne’ebá loron hanesan kadeia hosi lalehan, hosi tasi, hosi foho, Indonézia hahú halo ona serku maka’as.
“Ohin ita hamutuk lansa jardín memoria viva ne’e hanesan atu hanoin hikas sakrifísiu tomak eis prizioneiru sira ne’ebé mak balun sei moris no balun mate ona, maibé sira bele sente katak loron ohin ne’e sira nian,” nia esplika.
Nune’e mós, Diretór Ezekutivu Sentru Nasionál Chega (CNC) Hugo Maria Fernandes, dehan lansamentu ba memoria jardín viva ne’e ho meiu ida oinsá atu introdús luta ne’e ba jerasaun foun sira.
“Ohin ita hamutuk iha ne’e lansa ona jardín viva hodi kontinua introdús ita-nia luta ne’e ba jerasaun sira tuir mai, hodi hatene istória nasaun nian,” Hugo Maria Fernandes akresenta.
Hafoin halo lansamentu jardín memoria viva, eis prizioneiru sira la’o ain ba dame hosi Sentru Nasionál Chega Balide, ba ponte kais, hodi kontinuasaun teatru hosi tertil, no konsertu múzika hosi Klamar, Galaxy, Koremetan Lahane, Nelson Turquel, Ego Lemos, Lafaek mutinno Jovie.
Jornalista : Felicidade Ximenes
Editór: Evaristo Soares Martins