iklan

DILI, POLÍTIKA

Família saudozu “GALIMORUC”-Ramos Horta agradese Governu Harii monumentu

Família saudozu “GALIMORUC”-Ramos Horta agradese Governu Harii monumentu

Monumentu galimoruc inaugura hosi Ministru Asuntu Kombantente Libertasaun Nasionál (MAKLN), Julio da Costa 'Meta Malik, ho partisipasaun hosi Asesór Polítiku Prezidénsia Repúblika, autoridade lokál no komunidade. Imajen/Mídia PR.

DILI, 23 dezembru 2022 (TATOLI)—Asessór Polítiku Prezidénsia Repúblika, Tomás do Rosário Cabral, reprezenta Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, partisipa iha inaugurasaun monumentu ba mártir sira iha área Dilai, suku  Lupal, postu administrativu Lototoe, munisípiu Bobonaro.

Monumentu galimoruc inaugura hosi Ministru Asuntu Kombantente Libertasaun Nasionál (MAKLN), Julio da Costa ‘Meta Malik, ho partisipasaun hosi Asesór Polítiku Prezidénsia Repúblika, autoridade lokál no komunidade. Imajen/Mídia PR.

Tuir komunikadu ne’ebé Agéncia TATOLI asesu iha sesta ne’e haktuir, monumentu ba saudozu komandante setór fronteira súl, Furrel Joél da Costa Alves “GALIMORUC” no  timoroan  na’in-25 hanesan saudoza Maria Ortência Ramos Horta, Domingas M. Araújo, Danuel Eurico, Adelino Noronha, Geraldo Noronha, Vicente Belo no timoroan  sira seluk ne’ebé mate bainhira hetan ataka hosi tropa Indonézia iha área Dilai, suku Lupa, postu Lototoe, munisípiu Bobonaro iha tinan 1978.

Monumentu ne’e, inaugura hosi Ministru Asuntu Kombantente Libertasaun Nasionál (MAKLN), Julio da Costa ‘Meta Malik, ho partisipasaun hosi Asesór Polítiku Prezidénsia Repúblika, autoridade lokál no komunidade.

Iha biban ne’e, família boot saudozu primeiru komandante setór fronteira súl, Furrel Joél da Costa Alves “GALIMORUC” no família Ramos Horta agredese esforsu hosi komunidade no Governu hodi harii monumentu hodi fó rekoñesimentu ba erói sira-ne’ebé mate iha funu laran.

Agradesimentu hosi família tatoli durante inaugurasaun ba monumentu hosi MAKLN Julio da Costa ‘Meta Malik’ hamutuk ho autoridade hodi fó omenajén  ba saudozu  “GALIMORUC” no timoroan na’in-25 hanesan saudozu la Maria Ortência Ramos Horta ho sira seluk.

Oan mane boot hosi saudozu “GALIMORUC”, Gerson Joel de Assis Alves, apresia esforsu povu Lolotoe no Governu hodi fó rekoñesimentu ba nia aman no timoroan  sira seluk ne’ebé luta no mate iha funu laran.

“Ami agradese ba Aman Maromak ba biban ida-ne’e, ita bele halibur hamutuk iha fatin ida-ne’e, atu asiste serimónia inaugurasaun ba monumentu saidozu  primeiru komandante setór fronteira súl ne’ebé ho nia soldadu sira saran an iha fatin ne’e ba Timor-Leste nia independénsia total,” nia agradese.

Família Komandante “GALIMORUC” agradese mós ba órgaun soberania Estadu nian tomak no prezensa hosi konsellu munisipál kombatente libertasaun nasionál hodi apoiu prosesu konstrusaun monumentu to’o prosesu inaugurasaun.

“Saudozu dedika nia an ho determinasaun hodi luta ho povu maubere no buibere ne’ebé iha nia responsabilidade, bele moris seguru no livre hosi inimigu ka invazór sira. Luta sira iha situasaun defisíl ne’ebé nakonu ho nakukun iha momentu ne’eba, halo ema barak lakon vida, inklui mós ha’u ne’ebé lakon aman-inan no alin feto mesak ida,” nia hateten.

Saudozu Furriel Joél da Costa Alves, primeiru komandante setór fronteira súl, ho naran “GALIMORUC”. Moris iha Uma-Querec, Soibada, iha 15 agostu 1950, oan dahuluk hosi Aman Sebastião Doutel Sarmento (matebian) no inan Esperansa Alves (matebian) no iha alin no feton hamutuk na’in sia.

Saudozo Furriel Joel da Costa Alves, hahú nia estudu iha ensinu primária iha koléjiu Nuno Alvares Pereira, Soibada, hosi tinan 1957 to’o ramata kuarta klase iha tinan 1963.

Hafoin ramata estudu iha Soibada, saudozu hahú mai Dili iha tinan 1964, atu kontinua nia estudu iha eskola ensinu síklu preparatóriu  iha eskola téknika profesór Silva Cunha Dili no ramata iha tinan 1966.

Iha tinan hanesan, saudozu kontinua kedas nia estudu iha ensinu síklu tékniku profisionál profesór Silva Cunha no ramata iha tinan 1969.

Iha rekrutamentu militár tinan 1973, saudozu hahú hola parte iha serbisu exérsitu portugés no iha tinan 1974 partisipa mós iha Curso de Sargentos Milicianos (CSM) iha sentru instrusaun Aileu ho diviza Furriel Miliciano.

Iha tinan hanesan, saudozu hetan destakamentu iha Escuadrão de Cavalaria Número 05 Bobonaro.

Hosi Bobonaro, saudozu kontinua ba asume kargu nu’udar Comandante de Diligência Militár do Postu Administrativo de Lolotoe.

Hafoin kontra golpe 20 agostu 1975, tropa portugés timoroan sira transforma kedas ba Forsa FALINTIL no saudozu kontinua komanda Forsa FALINTIL iha zona fronteira nian ho kargu primeiru komandante zona Lolotoe setór fromteira súl to’o tinan 1978.

Durante tempu ne’e, saudozu hamutuk ho nia maluk komandante sira seluk iha fronteira Súl, kontinua halo atake tama to’o iha área inimígu nian iha Lamaknén no Lakmaras, Indonézia, tanba atake sira-ne’ebé Forsa FALINTIL halo iha fronteira súl, provoka forsa inimigu aumenta nia intensidade kontra atake liuhosi meiu oioin inklui bombardiamentu aéreu no terrestre.

Iha tinan 1978, ameasa no presaun hosi inimigu iha zona fronteira súl, kontinua aumenta ba beibeik. Tanba ne’e, nu’udar komandante ne’ebé iha responsabilidade ba nia populasaun tenta no esforsu atu evakua populasaun sira ba área seguru iha baze Zoac.

Maibé, infelizmente saudozu hamutuk ho nia soldadu na’in-hitu (7) monu no lakon vida iha embuskada inimigu nian, iha fatin ne’ebé harii momentu no soldadu na’in-haat konsege moris no sai sasin ba sira na’in-hitu ne’ebé mate.

Saudozo husik hela oan mane mesak no ohin loron iha beioan feto na’in-rua, Geraldine Micalesa de Marques Alves no Gegetti Gracia de Marques Alves.

Família Ramos Horta agradese

Iha fatin hanesan, família boot Ramos Horta, Aida Ramos Horta de Assis, agradese esforsu Governu no komunidade hodi harii ona monumentu ne’e hodi rekoñese luta timoroan sira ba independénsia.

Imajen/Mídia PR.

“Ami agradese ba komunidade no Governu ne’ebé harii ona monumentu rekoñesimentu ida-ne’e importante hodi hakerek hotu família militár no sivíl sira-ne’ebé mate iha funu hodi hakerek hotu naran no tau iha monumentu ida-ne’e,” nia dehan.

Aida Horta konta katak, funu ne’ebé hahú tama hosi fronteira súl halo forsa FALINTIL sira ataka makaas inimigu to’o tama to’o iha área inimigu nian iha Lamakneen no Lakmaras, Atambua-Indonézia.

Tamba atake sira-ne’ebé Forsa FALINTIL halo iha fronteira súl, provoka forsa inimigu aumenta nia intensidade kontra atake liuhosi meiu oioin. inklui bombardiamentu aéreu no terrestre hodi hamate saudoza Maria Ortência Ramos Horta no timoroan seluk iha Zona Anon-Lolotoe nian.

“Ha’u nia bin (Saudoza Maria Ortência Ramos Horta) nia mate loloos ne’e iha área Anon-Lolotoe no depois funu ami nia bin nia ruin ami foti ona ba tau ka haloot ona iha rate Santa Cruz Dili,” nia informa.

Durante funu 1975, família boot Ramos Horta nian ema na’in-tolu (3) mak mate hanesan saudoza Guilherme Horta “Gui” mate iha área Zumalain-Covalima iha tinan 1978-ruin seidauk hetan to’o agora, saudozu Nuno Horta “Comandante Maukoli” mate iha área Viqueque iha 1978- ruin to’o agora seidauk hetan no saudoza Maria Ortência Ramos Horta ruin família ba foti ona iha tinan 2002 no agora hakoi iha rate Santa Cruz, Dili.

Saudoza Maria Ortência Ramos Horta, moris iha Dili 24 jullu 1958, oan  hosi saudozu  Francisco Horta no saudoza Natalina Ramos Filipe Horta.

Saudoza nu’udar oan ba dala-10 hosi maun-alin 13 hanesan: 1) António Horta, 2) Beatriz Horta, 3) Romana Ramos Horta, 4) Francisco Ramos Horta, 5) José Ramos Horta, 6) Arsênio Ramos  Horta, 7) Rosa Ramos Horta, 8) Natalino Ramos Horta, 9) Nuno Ramos Horta “Comandante Maukoli” (mate iha funu) 10) Maria Ortência Ramos Horta (mate iha funu), 11) Guilherme Ramos Horta “Gui” (mate iha funu), 12) Aida Ramos Horta no 13) Licinia Ramos Horta.

Tau konsiderasaun ba pontu importante neen

Entretantu, hanesan oan-ki’ak hosi mártir  pátria nian, aproveita biban ne’e, Gerson Joel de Assis Alves hato’o rekomendasaun neen (6) ba Estadu no Governu Timor-Leste presiza tau konsiderasaun hanesan;

Fó rekoñesimentu hodi hakerek memória furak no moruk hosi luta rezisténsia iha kada zona iha territóriu Timor laran tomak, tanba zona ida-idak iha nia rekursu no istória rasik.

Buka tuir erói no martir sira-ne’ebé to’o oras ne’e seidauk haloot ho dignu, atu bele dignifika sira nia restu mortál hodi halot iha fatin ne’ebé merese ba sira, inklui saudozu GALIMORUC, ne’ebé to’o oras ne’e, nia restu mortál sei rai hela iha família nia kintal laran-Maliana tenke tau iha jardin de erói sira-nian.

Promove fatin istóriku funu nian hodi sai hanesan fatin turístiku, asegura orijinalidade fatin importante rezisténsia nian iha ai-laran, atu nune’e, iha loron aban bain-rua, bele hatudu faktu rezisténsia nian ba jerasaun tuir mai.

Konsidera istória luta rezisténsia Timor-Leste nu’udar matéria ida iha ensinu báziku, ensinu pre-primária no ensinu sekundáriu.

Kria infrastrutura ka konetividade hodi asesu ba fatin istóriku luta rezisténsia nian iha aldeia no suku sira iha área remota.

Kontinua tau matan ba vítima no sobrevivente sira hotu iha Timor-Leste.
Ministru MAKLN, Julio da Costa ‘Meta Malik’, dehan monumentu ne’e harii reprezenta sira na’in-25 ne’ebé mate iha zona Lolotoe no fatin seluk tan.

Nia dehan, Governu Timor-Leste sei kontinua harii monumentu ba fatin importante sira-ne’ebé timoroan liu kuaze 2000-resin mate hodi rekoñese timoroan tomak nia luta no hakerek iha livru istória Timor-Leste ba jerasaun timoroan sira atu kontinua apreende no konta nafatin.

Jornalista : Nelson de  Sousa

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!