DILI, 05 janeiru 2023 (TATOLI)—Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto longuinhos Guterres Lopes, kinta ne’e, fó pose ba Virgílio da Silva Guterres ‘Lamukan’ hodi asume kna’ar hanesan provedór ba Provedóoria Direitu Umanu no Justisa (PDHJ) períodu 2023-2027.
Notísia Relevante: Virgílio Guterres ‘Lamukan’ eleitu sai Provedór PDHJ períodu 2023-2026
Provedór PDHJ, Virgílio da Silva Guterres, promete durante mandatu sei fó prioridade makaas oinsá halo advokasia liután ba direitu umanu, igualdade jéneru no intervensaun polítika públika ba boa-governasaun.

“Alseinde advokasia ba direitu umanu, PDHJ nia kna’ar dezafiante ida mak halo intervensaun iha área polítika públika hodi garante boa-governasaun,” Provedór PDHJ ne’e hateten liuhosi diskursu iha salaun Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE), Caicoli.
Nune’e, nia parte sei esforsu hodi hametin komponente boa-governasaun mak buka hetan adjuntu provedór ne’ebé kompetente iha área refere.
PDHJ tenke iha ekipa peskiza no analiza ne’ebé forte no kredivél atu fornese dokumentu baze ba provedória hodi halo intervensaun ne’ebé iha kualidade iha área xave sira liu-liu iha setór edukasaun, saúde, agrikultura, saneamentu no justisa.
PDHJ tenke iha intervensaun regulár ba prosesu elaborasaun planu orsamentu jerál Estadu (OJE) nian hodi garante katak iha alokasaun orsamentu ne’ebé justu ba setór hirak ne’e.
“Se ita iha populasaun maiória 80% nia moris depedente ba agrikultura, alokasaun OJE ba setór agrikultura tenke refleta proporsionalidade ne’ebé justu asesu ba rekursu atu hadi’a moris ne’e direitu fundamentál ema-nian. Sé ita-nia populasaun maiória joven, alokasaun OJE tenke proporsionál ba formasaun no dezenvolvimentu juventude nian,” nia hateten.
Iha setór saúde, PDHJ sei halo komunikasaun intensiva ho Governu liuhosi Ministériu Saúde kona-ba atendimentu públiku nian iha ospitál no sentru saúde atu garante direitu sidadaun atu hetan atendimentu dignu no umanu no PDHJ mós sei halo servisu públiku ba repartisaun seluk.
Durante semana ne’e, PDHJ akompaña akontesimentu oknun hosi membru seguransa no militár hala’o atuasaun agresaun fíziku hasoru sidadaun iha Bobonaro, Suai no fatin seluk, tan ne’e drante asume kna’ar PDHJ sei halo advokasia halo esforsu no koordena ho Komandu jerál PNTL no F-FDTL ho ministériu relevante, hodi diskute forma oinsá atu evita uzu esesivu violénsia iha PNTL no F-FDTL
“Hatene katak durante ne’e PDHJ envolve ona iha prosesu formasaun ba PNTL no F-FDTL kona-ba direitu umanu no ha’u hakarak komunikasaun hakat liu faze ida-ne’e, ita tenke diskute kona-ba konteúdu matéria formasaun,” nia dehan.
Diskusaun ne’ebé iha atu lori ita kompatabiliza matéria formasaun ho prinsípiu no valór sira ne’ebé konstituisaun no lei sira hakerek.
“Ita hotu nia responsabilidade atu halo órgaun rua PNTL no F-FDTL atu serbi povu ho domin. Hodi prodús profisionál iha sensibilidade umana forte liu ho iha auto-kapasidade ne’ebé makaas liu,” nia hateten.
Nune’e, PNTL tenke sai garantór ezersísiu direitu umanu sidadaun nian labele sai fali impedimentu ba sidadaun sira atu ezerse sira-nia direitu.
Biban ne’e, Eis Prezidente Conselho de Imprensa (CI) ne’e hato’o apresiasaun boot ba Deputadu sira iha PN hodi hili ona nia asume kargu importante ne’e, no promote sei serbi ho responsabilidade tomak.
Nia mós hato’o agradesimentu ba serbisu sira-ne’ebé antesesór PDHJ ho nia adjuntu sira no sei kontinua nafatin hametin buat di’ak sira halo ona, no buka komplementa tan saida mak PDHJ tenke halo tuir konstituisaun haruka.
Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Guterres, hateten konstituisaun prevee kompeténsia ba PDHJ nu’udar órgaun independente ho funsaun apresia no buka atu responde keixa hosi sidadaun sira kontra podér públiku, verifika autor tuir lei haruka, halo prosesu kona-ba reparasaun injustisa no dirije rekomendasaun ba órgaun kompetente sira.

PDHJ bele rekere deklarasaun inkonstitusionalidade kona-ba medida lejislativa no bele mós rekere ba Supremu Tribunál Justisa atu halo verifikasaun kona-ba inskonstitusionalidade por omisaun ba medida legislativa.
PDHJ promove no protéje direitu umanu, liberdade no garantia, mantein administrasaun públika ida-ne’ebé efisiente transparente, iha integridade no responsabilidade, prevene abuzu poder hosi autoridade públika no hasa’e konfiansa sidadaun sira ba entidade no organizmu públiku.
“Iha perspetiva ida-ne’e, boa-governasun iha setór no nivél hotu-hotu nu’udar fatór determinante ida hodi dinamiza no asegura direitu fundamentál ema-nian, garante respeitu ba ema -nia dignidade umana, promove justisa no valór sosiu kuluturál no forma kultura institusionál ne’ebé kompetente iha Estadu direitu demokrátiku,” nia hateten.
Funsaun no kompeténsia ezije PDHJ presiza ekipa ho kompeténsia pessoál rasik ne’ebé adekuadu hodi asume responsabilidade boot.
Hakarak haree liu ba progresu reál saida mak atinje ona iha asuntu direitu umanu, justisa iha sosiedade no boa-governasaun iha instituisaun Estadu nian sira.
“Parlamentu Nasional simu informasun barak liuhosi relatóriu anteriór sira kona-ba narativa atividade maibé seidauk hetan relatóriu analítiku kona-ba atividade ne’ebé relasiona ho Provedor nia kompeténsia konstituisionál. Hau enkoraza nafatin Provedor atu iha relatóriu anuál ba Parlamentu Nasionál tinan-tinan, fó mós atensaun ba elaborasaun relatóriu analítiku ho preokupasaun no dezáfiu sira-ne’ebé PDHJ hasoru to ohin loron,” nia dehan.
Biar nune’e, iha razaun atu sente orgullu ho rezultadu no benefísiu sira-ne’ebé hetan ona to’o agora nu’udar produtu koletivu ne’ebé mai hosi kolaborasaun ho parte barak, inklui kontribuisaun hosi PDHJ.
Provedora PDHJ sesante, Jesuina Maria Ferreira Gomes, liuhosi Adjuntu José Telo Cristóvão, transmite mensajen provedora sesante hakarak agradese ba konfiansa tomak hosi PN hodi hala’o kna’ar hosi tinan 2018-2022.
Iha bBiban ne’e Provedora sesante entrega mós relatóriu serbisu durante mandatu tinan ha’at ba provedor eleitu.
Bibán ne’e, Provedór eleitu halo juramentu no prosede asinatura termu pose no leitura termu pose.
Provedória Direitu Umanu no Justisa (PDHJ,siglá portugés) estabelese iha Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (KRDTL), artigu 27, pontu 1. nu’udar órgaun independente ida-ne’ebé iha kna’ar atu haree no buka hatán sidadaun sira-nia problema hasoru podér públiku, hodi haree loloos hahalok sira-ne’e tuir duni lei, no halo prevensaun no hahú prosesu tomak hodi haburas fali justisa.
Entertantu, serimónia pose ne’e partisipa hosi menbru Parlamentu, representante Governu, Komandante Jerál PNTL, Komisáriu Faustino da Costa, Xefe Estadu Maiór Jenerál FALENTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Tenente Jenerál, Falur Rate Laek ho konvidadu sira seluk.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes