OÉ-CUSSE, 11 janeiru 2023 (TATOLI) – Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) liuhosi Sekretariu Rejionál ba Asuntu Agrikultuta, daudaun ne’e rejista ona natar ektare 204 hetan estragu iha inundasaun loron 30 dezembru 2022 no sei orienta empreza ne’ebé responsávél ba kontrusaun gabiaun atu hadi’a tanba sei iha tempu retensaun no normalizasaun.
Sekretáriu Rejionál ba Asuntu Agrikultuta, José Eta, informa, iha 30 dezembru akontese udan-boot, korente mota estraga patrimóniu komunidade nian to’os no natar, tán ne’e hosi parte agrikultura mós partisipa no halo observasaun iha terrenu.
Nune’e iha loron ne’e kedas gabinete Sekretáriu Agrikultura, kontinua halo levantamentu dadus no kontinua aprezenta kedas pedidu ba Prezidente Autoridade hodi fó alternativa no solusaun ba akontesimentu ne’e, hanesan akontese inundasaun iha mota Tono, afeta ba komunidade Nusla’o, Nunuheno no Oébaha.
“Pedidu ne’e iha ona aprovasaun propoin asuntu rua, halo normalizasaun ba sedimentasaun no halo rekonstrusaun emerjénsia gabiaun ba fatin akontesimentu, entaun daudaun ne’e parte Diresaun Rejionál Infraestrutura halo ona normalizasuan no levantamentu dadus, ita sei orienta empreza sira atu hadi’a fila-fali gabiaun sira tanba tempu retensaun sei iha,” José Eta, hatete iha Oé-Cusse kuarta ne’e.
Nia informa, durante akontesimentu ne’e parte agrikultura konsege identifika fatin 12 mak afetadu, hosi sub-rejiaun Oésilo iha mota Noél-Ekat, suku Bobometo. Iha sub-rejiaun Nítibe akontese iha suku Bene-Ufe, Citrana nian gabiaun hetan sobu hosi mota.
Iha sub-rejiaun Pante Makasar akontese iha suku Naimeko, pertense ba Kiukole, iha Nusla’o, suku Bobokase, no Nunuheno to’o Roti, suku Cunha, hela sub-rejiaun Pássabé maka seidauk.
“Daudaun ne’e ita fokuliu ba área produtiva sira liuliu natar sira, tanba mota estraga barak liu iha natar ektare 204, alende natar iha animál hanesan bibi, karau mós mota lori lakon no balu mate, agora daudaun ita-nia ekipa preparadu atu aprezenta ba Prezidente Autoridade atu hola medida oinsá bele rezolve área produtivu sira-ne’ebé hetan estragu,” nia afirma.
Tuir nia, ho akontesimentu ne’e parte autoridade seidauk promete atu apoiu emerjénsia, maibé bazea referénsia siklone tropikál seroja akontese iha 2021, Autoridade konsege fornese apoiu subsídiu ba agrikultór sira-ne’ebé sai vítima iha loron 04 abril 2021, hanesan foos kada uma-kain durante fulan haat.
“Agora daudaun ita foin halo levantamentu dadus, ami sei hein tán karik balu seidauk rejista, bainhira rejistu hotu iha sub-rejiaun haat maka autoridade sei diskute kona-bá apoiu emerjénsia ne’e oinsá, maibé neste mumentu ekipa dezastre naturál hahú fasilita apoiu emerjénsia iha terrrnu,” nia katak.
Entretantu, tuir dadus ne’e Sekretáriu Rejionál rejista natar sira hetan estragu maka hanesan, iha sub-rejiaun Pante Makasar natar Nunuheno, suku Cunha ektare 15 kobre uma-kain 53 ho nia medida atu halo normalizasaun metru 80, presiza hadi’a free intake, Kinloki iha suku Naimeko ektare 18 kobre uma-kain 90 medida atu halo normalizasaun metru 600 presiza normaliza mota no hadi’a gabiaun.
Iha sub-rejiaun Oésilo área Faelapanan, Oébaha, suku Bobometo ektare 37,7 kobre uma-kain 101 medida atu halo normalizasaun metru 100 presiza normaliza mota no hadi’a gabiaun, mota Noel-Ekat estraga gabiaun ektare 29,8.
Iha sub-rejiaun Nítibe mota Soko, Citrana suku, Bene-Ufe mota estraga gabiaun ekatre 12,2, konstrusaun sentru viveru iha Bitimo presiza hadi’a fila-fali, konstrusaun gabiaun Paumael iha suku Cunha estraga ektare 7,1 kobre uma-kain 51, medida atu halo normalizasaun metru 300 maibé responsável empreza Bitimo Unipesoál Lda.
Konstrusaun gabiaun Bona iha suku Usitaku, estraga aktare 23,38 kobre uma-kain 48 medida atu halo normalizasaun metru 400 maibé responsável empreza Bikee Oél-Mau Unipesoál Lda. Konstrusaun gabiaun Bitopa iha suku Usitasa’e estraga ektare 65,25 kobre uma-kain 72 medida atu halo normalizasaun metru 400 no responsável mak empreza Erigjicia Unipesoál Lda.
“Dadus sira-ne’e sei provizória tanba ekipa sei kontinua halo levanta dadus iha terrrnu,” José Eta hatete.
Jornalista : Abílio Elo Nini
Editór : Evaristo Soares Martins