iklan

NASIONÁL, ELEISAUN, POLÍTIKA

PR Horta husu líder polítiku hala’o kampaña hato’o programa ba povu

PR Horta husu líder polítiku hala’o kampaña hato’o programa ba povu

Prezidente Repúblika, José Ramos Horta. Imajen Tatoli/Egas Cristovão.

DILI, 12 abríl 2023 (TATOLI)—Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, husu líder polítiku sira bainhira hala’o atividade kampaña eleitorál tenke hato’o programa ba povu no labele halo konflitu no halo komunidade trauma.

Notísia Relevante: Kampaña eleitorál ba Eleisaun Parlamentár sei hahú iha 19 abríl

“Maibé líder polítiku mak tenke ko’alia diskursu ba fururu nian, ba tinan lima no 10 mai. Tanba rai ida-ne’e, sosiedade ida-ne’e, sei enfrenta situasaun defisil, situasaun mundiál ekonómia. Pior liután iha tinan sira tuir mai no impaktu ba ita. Ita hatene, mina ne’e la vale bua idat, dolar bele monu la signifika lakon. Buat ne’ebé di’ak mak hato’o programa labele ko’alia hakilar halo komunidade trauma,” Xefe Estadu ne’e hato’o nia diskursu iha ámbitu Konferénsia Nasionál ho tema A Fraternidade Humano Como Factor Essencial para a Consolidação da Páz e da Estabilidade Democrativa”, iha salaun Laline Larigutu, Colmera, kuarta ne’e.

Nune’e, Xefe Estadu hateten iha loron 20 maiu mai oin tenke ho ulun malirin no hodi haree oinsá defende interrese rai ida-ne’e ba oin, aleinde Timor-Leste atu adare ba ASEAN.

“Tama ASEAN tiha mak ita ulun moras tan ba líder ASEAN sira. Dezafiu ba dame la’ós fasil no harii dame la’ós fasil, tanba ne’e iha obrigasaun, ita labele deziste, dezanima. Tanba ha’u kolabora ho grupu ida naran fraternidade umanu no kuaze loro-loron ha’u kontaktu sekretariadu fraternidade umana, entidade hotu-hotu iha mundu, relijiaun, hodi ko’alia fraternidade umana. Ho ida-ne’e iha possibilidade para ita kontinua mantein Timor-Leste hanesan illa pás, refújiu pás, refújiu ba fraternidade umanu. Nune’e, laiha razaun para halo violénsia maske ita-nia Estadu, instituisaun bele fraku, Timor-Leste laiha persegisaun polítika. Ita mantein pás,” nia dehan.

Xefe Estadu hateten, mezmu Xefe Estadu, Dom Virgílio Kardeál, Reprezenta Santa Sé apelu buat oioin maibé importante mak órgaun eleitorál rua iha servisu ho kualidade.

Notísia Relevante: TR anúnsia númeru sorteiu ba partidu polítiku konkore eleisaun lejizlativa 2023

“Ita bele halo apelu oioin maibé dahuluk mak ne’e, instituisaun Estadu no instituisaun ne’ebé garante eleisaun ba prosesu eleitorál la’o di’ak ne’e sira mak sei hatudu transparánsia, integridade, tantu CNE ho STAE iha Timor. Jestaun no prosesu tékniku eleitorál tenke 100%. Labele iha dúvida ruma mosu tanba elementu iha instituisaun nia hahalok hodi fó oportunidade ba partisipante sira no partidu polítika sira,” Horta dehan.

Tanba ne’e, CNE mak iha responsabilidade ba atividade paktu ne’e. “Ha’u fó ha’u-nia komentariu tuir ha’u-nia observasaun durante ne’e. Nune’e iha eleisaun ne’ebé hala’o Timor-Leste sempre halo paktu maibé  nunka serve ba buat ida no to’o hamulak mós la vale”.

Maibé Xefe Estadu fiar katak STAE ho CNE halo servisu ho di’ak tanba esperiénsia ajuda povu Guiné Bissau iha tinan 2014.

STAE ho CNE nia traballu iha Guiné Bissau laiha ema ida-ne’ebé kontesta, aleinde ne’e Uniaun Europeia iha ne’ebá, provinsia rejionál África Ocidental no Uniaun Afrikana.

“Sira hotu-hotu elojia eleisaun iha Guiné Bissau. Nune’e, ha’u hanoin sira bele halo ida-ne’e tanba iha rai-laran. Ha’u konfia katak líder polítiku sira sei onra ita-nia istória, memória ita-nia eroi sira, respeita ita-nia povu, ita-nia dezena sira, komunidade Internasionál, para halo eleisaun ho loloos no la kria tan problema ba rai ida-ne’e no ba mundu, tanba mundu lakohi rona problema hosi Timor,” nia dehan.

Notísia Relevante: Prezidente Repúblika dekreta loron eleisaun Parlamentár iha 21 maiu

Jornalista : Osória Marques

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!