DILI, 19 abril 2023 (TATOLI) – Organizasaun Internasionál ba Migrasaun (IOM sigla Inglés) no Fundu Nasoins Unidas ba Labarik (UNICEF sigla Inglés) asina akordu parseria hodi fó apoiu konjunta ba Governu no povu Timor-Leste iha prevensaun no resposta ba kestaun protesaun durante emerjénsia.
Tuir nota ne’ebé Ajénsia Tatoli asesu, Inisiativa rejionál ho títulu “Hatan ba Risku Protesaun iha Kontestu Umanitáriu iha Timor-Leste no Papua Nova Guinéa,” ne’ebé finansia husi Ajénsia Estadus Unidus ba Dezenvolvimentu Internasionál (USAID sigla Inglés) Gabinete ba Asisténsia Umanitáriu (BHA), ho objetivu atu hadi’a mekanizmu no kapasidade husi parte interesante sira atu hatan ba risku protesaun durante períodu inundasaun, erozaun no dezastre sira seluk ne’ebé kauza husi klima.
“Haree ba esforsu sira ne’ebé IOM halo ona kona-ba dezlokasaun interna no protesaun ba populasaun vulneravel sira, ami kompromete atu fó asisténsia umanitária” hateten Ihma Shareef, Xefe Misaun IOM nian iha Timor-Leste. ” Ami orgullu tebes hodi parseria ho UNICEF iha projetu ne’e, ne’ebé importante tebes hodi hatan ba risku protesaun nian sira iha fatin umanitáriu sira ne’ebé Timor-Leste hasoru ona iha tinan hirak liu ba.”
Timor-Leste vulneravel tebes ba dezastre naturál, ne’ebé dala barak rezulta iha risku aas liu ba kanek, lakon vida, estraga infraestrutura públiku, lakon rikusoin, no estraga uma-kain nia moris. Porezemplu, totál uma-kain besik 33.835 maka afeta husi inundasaun ne’ebé akontese iha nasaun laran tomak.
“Kolaborasaun ida-ne’e, sei ajuda dezenvolve solusaun imediata no ba tempu naruk hodi asegura katak seguransa no protesaun ba populasaun vulneravel sira, liuliu labarik sira, sai prioridade durante kualkér emerjénsia. Liu husi projetu ida-ne’e, ita sei apoia Governu no parte relevante sira seluk atu identifika lalais, tratasaun no prevensaun asuntu protesaun entre grupu vulneravel sira durante situasaun emerjénsia.” dehan Reprezentante UNICEF, Bilal Durrani.
Tuir dadus estimativa husi Planu Konjunta no Resposta ba Inundasaun Timor-Leste nian katak husi populasaun sira ne’ebé afetadu inundasaun Tufaun Seroja, porsentu 48,7 mak feto, porsentu 21,1 mak labarik (tinan 0-19), porsentu 13,5 mak ferik-katuas (tinan 65+), no porsentu 15 mak ema ho defisiénsia sira.
Nune’e mós Disrupsaun ba mekanizmu protesaun no servisu sira iha tempu emerjénsia, akompaña husi separasaun família no dezlokasaun. Númeru aumenta ás iha Violénsia Bazeia ba Jéneru no preokupasaun protesaun sira seluk, inklui separasaun família no dezlokasaun entre grupu vulneravel.
Entretantu, Timor-Leste agora dadaun, dezafiu bo’ot sira ne’ebé eziste iha jestaun risku dezastre, inklui limitasaun iha rede seguransa sosiál no kapasidade atu responde ba estragus infraestrutura.
Liu husi projetu ne’e, UNICEF no IOM sei apoia Governu Timor-Leste hodi reforsa liután ninia sistema, harii kapasidade, no hasa’e konsiénsia hodi hatan ba risku protesaun ne’ebé populasaun vulneravel liu hasoru iha fatin umanitária sira.
Responde ba risku hosi dizastre sira ne’e fundamentál tebes atu atinji Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável 2030, inklui Objetivu ida kona-ba Eliminasaun Pobreza, Objetivu Lima kona-ba Igualdade Jeneru no Objetivu 13 kona-ba Asaun ba Mudansa klimátika.
Journalist: Filomeno Martins
Editor: Nelia Borges





