iklan

HEADLINE, SAÚDE

Pasiente 200-resin hein Pasaporte hodi ba halo tratamentu iha nasaun tolu

Pasiente 200-resin hein Pasaporte hodi ba halo tratamentu iha nasaun tolu

Passaporte eletróniku komún kór me’an no diplomata kór metan. Foto/espesiál.

DILI, 15 maiu 2023 (TATOLI) – Pasiente 200-resin hein hela Pasaporte hodi ba halo tratamentu saúde iha Indonézia, Malázia no Singapura, Diretór Klíniku Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV), Marcelino Correira informa.

“Agora daudaun Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV) prosesa hela pasiente 200-resin atu ba halo tratamentu iha ospitál tolu ne’ebé Governu liuhosi Ministériu Saúde iha akordu, hanesan Indonézia, Malázia no Singapura, maibé sei hein hela Pasaporte tanba sira-nia Pasaporte mate”, Marcelino Correira, informa ba jornalista sira iha nia kna’ar fatin HNGV, ohin.

Relasiona ho ida ne’e, dirijente ospitalár enkontru ona ho parte Justisa atu haruka Pasaporte tuan atu bele hetan karimbu husi Justisa atu pasiente sira bele ba halo tratamentu saúde iha rai-li’ur.

Nia salienta, durante ne’e Governu Timor-Leste sempre haruka pasiente sira ba rai-li’ur hodi halo tratamentu saúde maibé daudaun ne’e pasiente sira-nia Pasaporte mate no balun Pasaporte la iha.

“Durante ne’e ita-nia moras sira ne’e ita sempre haruka hela ba rai-li’ur hodi halo kemoterapia iha ne’ebá mas agora ita Pasaporte mós laiha, ita hein hela no pasiente sira mós nia Pasaporte balun mate, entaun ita agora halo ona konkordánsia ho Ministériu Justisa atu bele rezolve ida ne’e”, nia esplika.

Ezekutivu ne’e informa, Ministériu Saúde ho Ministériu Justisa halo ona konkordánsia katak pasiente sira ne’ebé mak mai ho Pasaporte mate, tenke hetan karimbu husi notariadu.

“Ita iha tiha ona konkordánsia ho MJ ba sira ne’ebé mak Pasaporte mate, sira sei hetan karimbu iha notariadu, depois sira atu ba hala’o tratamentu iha rai-l’iur”, nia subliña.

Nia hateten, pasiente hirak ne’e hetan ona aprovasaun husi Junta médika, hodi ba halo tratamentu iha rai-li’ur no tuir ona kritériu ne’ebé estabelese ka ultrapasa rekursu umanu, ekipamentu medikamentu atu ba halo tratamentu iha ne’ebá. Entaun ho situasaun ne’e sei fó impaktu tebes ba pasiente sira-nia moras tanba sei hein prosesu sira ne’e maibé Governu nafatin buka solusaun atu bele rezolve lalais problema hirak ne’e.

“Prosesu sira ne’e fó impaktu tebes ba sira-nia moras maibé Governu nafatin buka solusaun atu bele solusiona ba ita-nia moras sira hodi ba kontinua tratamentu saúde iha rai liur”, nia informa.

Tuir Diretór Klíniku HNGV, Marcelino Correira, ba pasiente foun sira ne’ebé laiha Pasaporte sei fó Pasaporte diplomata, husi Ministériu Negósiu Estranjeiru, Kooperasaun (MNEK), maibé ida ne’e ba pasiente sira ne’ebé mak tratamentu urjente sira.

Pasiente 200-resin ne’ebé sei transfere ba rai-li’ur ho moras hanesan kankru, fuan, tumor no moras ne’ebé mak labele halo atendimentu iha Timor-Leste.

Jornalista : Felicidade Ximenes

Editor : Zezito Silva

 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!