MALIANA, 29 maiu 2023 (TATOLI)-Institutu Nasionál Kombate Human Immunodeficiency Virus Sindrome da Immunidefisiency Adquarida (HIV/SIDA) rejista Pasiente HIV/SIDA hamutuk na’in 307 mak Drop Out ka halai hosi Tratamentu Ministériu Saúde nian
Diretór INCSIDA, Ivonia Antónia Barros, esplika, hahú hosi tinan 2023 to’o janeiru 2022-2023 dadus kumulativu hosi Ministeriu Saúde hatudu kazu HIV/SIDA iha territóriu nasionál hamutuk 1,830 hosi númeru ne’e na’in 1,009 mak ativu hela tratamentu, na’in 192 mak hakotu ona vida no na’in 307 Drop Out.
Tanba ne’e Diretóra Ivonia afirma INCSIDA daudaun ne’e koordena ho Ministériu Saúde no parseiru sira, servisu hamutuk hodi buka tuir pasiente hirak ne’e tanbá balu halo hela tratamentu tradisionál.
Notísia Relevante:INK HIV-SIDA sensibiliza informasaun ba estudante SOLS Becora
“Dala barak sira mai rejistu, de vez em quando sira-nia kartaun eleitorál balun laiha. Ida ne’e mak ami-nia papél hakarak atu servisu hamutuk nafatin buka hela, para lori sira bele mai fila fali, enkoraja sira atubele mai halo tratamentu” nia informa ba jornalista sira, iha Eskola TEKVOK Malibaka Yamato Maliana, segunda ne’e.
Ivonia subliña, hosi dadus komulativu ne’e mós hatudu Munisípiu Dili okupa númeru dahuluk ho totál kazu 1,372, Bobonoro 111, Covalima 90, Rejiaun Administrativa Espesiál Oe-Cuse Ambeno (RAEOA) 53 no Munisípiu Baucau ho totál kazu 48.
“Sira ne’ebé rejista ne’e hanesan ema ne’ebé mak halo tratamentu kontinuasaun hosi moras sira seluk mak foin ita bele detekta. Seidauk iha ema balun iha voluntáriu mai halo teste; ne’e sei mínimu hela,” nia konsidera.
Diretóra ne’e fundamenta, hosi númeru ne’e hatudu kada kada tinan gráfika ba kazu ne’e aumenta bebeik tanba to’o agora iha de’it ai-moruk ne’ebé atu labele multiplika virus ne’e hosi ema ida ba ema seluk.
Nia hatutan, maski durante ne’e INCSIDA ho parseiru sira serbisu maka’as atu kombate virus ne’e maibé kazu kontinua rejista aas tanbá daudaun ne’e Prostituisaun Online kontinua buras iha Timor-Leste. Ema barak sei menus konsiénsia atu kombate Vírus HIV/SIDA no laiha konsiénsia atu hapara relasaun seksuál arbiru.
“Ita labele kombate ema ida-idak nia direitu tanbá direitu umanu hatene katak ema idak-idak iha nia direitu hakarak atu bele halo relasaun seksuál. Ami INCSIDA labele haruka ema ida ne’e atu para, ne’e fila fali ba ema ida-idak nia konsiénsia moris atu reduz,” nia realsa.
Maski nune’e INCSIDA mós nafatin fó apoia ba pasiente sira HIV/SIDA ne’ebé mak durante ne’e hetan estigma no diskriminasaun hosi Fámilia no Komunidade sira hodi mai asegura iha Casa de Recoperação Tibar hodi hakalma pasiente sira-nia Psikolojía.
“Depois ida ne’e Ami nafatin sensibliza imformasaun ba komunidade kona-bá oinsá meiu transmisaun, maneira ne’e hanesan ne’ebé no la transmisaun ne’e maneira ne’e hanesan ne’ebé atu nune’e família sira bele kompriende, hodi bele suporta (apoia) sira atu hodi mai halo traramentu, para bele moris hamutuk fali ho Família,” diretora ne’e afirma.
Diretora ne’e fundamenta fatór ne’ebé kontribui ba transmisaun vírus ne’e liuhosi daun Tatoo ne’ebé la esteríl, Ransu Livre, Laiha kampu Traballu no Prostisaun Online.
“Prostitusaun ida ne’e lokalizsaun laiha, maibé nafatin ema ida komunika liu hosi telefone, depende nia hakarak lori malu ba iha ne’ebé, sira la’o ona; ida ne’e mak agora nafatin la’o hela, ne’ebé maka INCSIDA serbisu maka’as kolabora ho Polísia Imigrasaun no parseiru sira oinsá bele haree asuntu ne’e” ezekutiva ne’e akresenta.
Enkuantu INCSIDA mós observa antes ne’e kazu ne’e kona liu-liu ba grupu risku sira hanesan Feto ne’ebé mak halo servisu prostituisaun, membru PNTL, F-FDTL no ema ne’ebé mak moris iha klase ekonomia di’ak, maibé trasmite ba ema hotu.
“Ita-nia maluk Feto sira uluk ita dehan tama iha grupu risku sira, agora sira hatene kona-bá meiu prevensaun, uza alternativa, porezemplu uza kondom sira hatene, mas ita-nia maluk sira seluk lahatene ida,” Evonia realsa.
Notísia Relevante:Estrela+ disemina impaktu HIV-AIDS iha Pante Makassar
Jornalista: Sergio da Cruz
Editór : Rafael Ximenes de A. Belo