OÉ-CUSSE, 07 juñu 2022 (TATOLI) – Organizasaun Naun Governamentál (ONG) internasionál World Neighbors hetan apoia fundu hosi Governu Nova Zelandia fasilita grupu feto 27 iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) liuhosi programa Feto Nia To’os Modo ba Moris Di’ak (Fo Tomak) hodi dezenvolve hortikultura hasa’e rendimentu família liuhosi kuda produtu lokál.
Notísia relevante: RAEOA fó importánsia ba programa konserva bee-matan ho kuda ai-oan
Jestór Programa WN Oé-Cusse, Cornélio Ase, hated, iha trimestre dahuluk, 2023 WN nafatin tau atensaun ba produsaun agrikultura liu-liu ai-han, liuhosi programa Fo Tomak, fokuliu ba, eleva koñesimentu no hasa’e kapasidade feto sira iha área rurál, oinsa prodús modo asesu ba merkadu, konsumu família hodi kontribui má-nutrisaun.
“Programa ne’e nia objetivu primeiru atu aumenta konsumu ho bariedade ba ai-han fresku hodi hadi’a nutrisaun ba inan no oan, daruak atu hadi’a rendimentu ekonómia família liuhosi faan produtu iha merkadu, no mós hamenus produtu importasaun hosi nasionál no rai-liur, tanba programa ne’e foku liuba, estabelese toos modo iha grupu feto 27 ho nia membru sira, investe maka’as iha produtu rai laran,” Cornelio Ase, ko’alia iha Oé-Cusse, kuarta ne’e.
Nia informa, programa ne’e realiza iha Oé-Cusse, grupu 27 maioria ba feto de’it, implemneta iha suku 13 iha Oé-Cusse, no grupu hirak-ne’e WN prioridade liu ba kapasitasaun, formasaun, oinsa habokur rai, no fasilita lori produdu asesu ba merkadu.
Tuir jerente ne’e katak, razaun WN tau importánsia ba feto, tanba liuhosi hosi atividade to’os modo sai esperánsa adisionál ida hodi kontribui rendimentu ekonómia família.
Aliende ne’e mós kontribui ba parte saúde liu-liu má-nutrisaun, tanba grupu hirak-ne’e prodús ka kuda iha fatin de’it, maibé konsumidór sira-balu hola direita iha fatin produsaun no balu suplai ba iha merkadu, tanba fresku.
“Atividade lahanesan, balu kuda tomate, balu kuda teron no baria, modo kanku, ai-manas, modo mutin, forre-munggu no fore-rai no seluk-tan, ne’ebé grupu feto 27 ne’e ida-idak ho nia responsabilidade iha kada modo, depois fa’an fali iha merkadu,” nia orgullu.
Tan ne’e atu garante problema bee-moos, ekipa Organizasaun World Neighbors, kria polítika liuhosi programa Bagus, programa ne’e fokuliu ba bee-moos, projetu ne’e ho nia objetivu fornese no kanaliza bee-moos.
Nune’e, daudaun ne’e, WN fasílita ona apoia ba grupu fornese bee-moos mai hosi komunidade hamutuk uma-kain 32, atu fornese bee-moos ba grupu feto sira-ne’ebé hala’o atividade to’os modo.
Tanba durante grupu feto sira ejiste, problema bee-moos mak sai prioridade, tan ne’e WN kria polítika ida oinsa grupu ida nia servisu fokuliu ba fornesimentu bee-moos ba to’os modo ne’ebé grupu feto sira hala’o.
“Rezultadu ne’e, agora to’os modo sira-ne’e, kontinua nafatin tanba ami mós fasílita fasílidade bee-moos, hanesan bee-matan barak bele kanaliza, no fatin ne’ebé defisíl hetan bee-moos, ita aproveita udan-been nune’e atividade ne’e kontinuasaun,” nia afirma.
Nia fó ezemplu, durante ne’e grupu-sira asesu ona iha merkadu ho presu tomate kilógrama ida folin $1 dolar, tanba rezultadu produsaun kuantidade boot, ba problema bee-moos ne’e garantidu, tanba parte World Neighbors sempre halo akompañamentu iha manajentu nian.
“Ita halo jestaun ba bee-moos, tempu udan konserva udan-been prepara ba tempu bailoron naruk, balu uza bee-mota no balu uza bee-matan ne’ebé besik, ita mós apoia téknika kapasitasaun apoia assisténsia fini, no treinamentu hosi prosesu harii to’os modo to’o kolleta inklui oinsa kontrola peste ataka produtu, nune’e bele hasa’e kapasidade hodi jere atividade ne’e ho susesu,” nia fó-sai.
Programa seluk, daudaun kontinua la’o hela maka, Reziliente Di’ak, projetu ne’e hahú iha novembru 2022 sei termina iha 2025, programa ne’e nafatin ita fó prioridade tolu.
Primeiru dezastre naturál, ida-ne’e WN fornese apoia ba Ekipa Jestaun Suku (EJS), hala’o konsiénsializasaun ba komunidade iha suku, atu kuidadu ambiente hodi evita dezastre natural iha suku.
“Liuhosi programa ne’e ita konsege apoia ona suku 13, maibé tuir rezultadu identifikasaun, suku haat mak sai risku ba dezastre natural, hanesan suku Usitaqueno, Usitasa’e, Lela-Ufe ho Taiboko,” nia katak.
Tuir nia, saida mak WN halo iha iha suku haat, maka primeiru hala’o atividade asesmentu risku dezastre daudaun ne’e suku haat kompleta ona, no atividade ne’e prioridade ba aldeia neen, kada suku aladeia ida.
Tuir nia, rezultadu identifikasaun iha aldeia sira-ne’e, akontese dezastre sempre fó ameasa ba produsaun agrikultura, hanesan iha Usitaqueno kada tinan akontese anin-bo’ot, iha Lela-Ufe akontese anin-bo’ot no rai hala’i hanesan mós iha suku Taiboko no iha Usitasa’e anin-bo’ot no mota sobu komunidade.
“Entaun iha esforsa hala’o kampaña ba komunidade sira, oinsa salva moris no buka oinsa salva produsaun, bainhira akontese dezastre saida mak prepara no husu apoia iha parte ne’ebé, ida-ne’e maka durante ne’e ita apoia membru jestaun suku, nune’e bele kolabora ho komunidade inklui autoridade lokál,” nia afirma.
Nia informa, atividade ne’e sei iha kontinuasaun iha futuru tanba programa ne’e realiza durante ne’e, World Neighbors parseria ho ONG lokál sira hanesan Binibu Faef Nome (BIFANO), Centru Educação Sívika Enklave Oé-cusse (CECEO) no Asosiasaun Haburas Kapasidade Agrikultura no Ekonómia (AHCAE).
Notísia relevante: Agrikultura RAEOA implementa ona programa pilotu haat iha sub-rejiaun haat
Jornalista: Abílio Elo Nini
Editór: Evaristo Soares Martins





