DILI, 11 jullu 2023 (TATOLI)-–Institutu Nasionál Estatístika Timor-Leste, Institutu Públiku (INETL, I.P) hamutuk ho Fundu Nasaun Unidade ba Populasaun Timor-Leste (UNFPA, sigla portuges), tersa ne’e, komemora loron mundiál populasaun, ho tema ‘Liberta poder igualdade jéneru: hasa’e feto, labarik feto no foin-sa’e sira nia lian hodi loke dalan ba posibilidade hotu-hotu iha Timor-Leste’.
Prezidente INETL, I.P, Elias dos Santos Ferreira, hateten, komemora loron mundiál ne’e ho objetivu ida hodi fó advokasia ba polítiku na’in, estudante no entidade seluk katak utiliza dadus bazeia ba evidénsia.
“Ida-ne’e importante, ne’ebé ho selebrasaun iha tinan ida-ne’e liga liubá direitu no desizaun ba feto, liu-liu joven,” Prezidente INETL, I.P dehan iha ámbitu komemorasaun loron mundiál populasaun, iha salaun Institute of Business (IOB), Fomentu.
Loron mundiál populasaun estabelese ho objetivu buka tau atensaun ba asuntu urjénsia no importante sira hosi populasaun, ne’ebé estabelese hosi Konsellu Diresaun Programa Dezenvolvimentu Nasaun Unida iha tinan 1989. Loron ne’e prodús hosi loron biliaun lima nian, katak iha momentu mundu atinje ema biliaun lima, ne’ebé selebra iha loron 11 jullu 1987, liuhosi rezolusaun númeru 45/216, dezembru 1990, Asembleia Jerál Nasaun Unida nian deside atu kontinua komemora loron ne’e hodi reforsa koñesimentu kona-ba kestaun populasaun nian, inklui relasaun ho ambiente no dezenvolvimentu.
Notísia relevante : Governu no parseiru dezenvolvimentu lansa relatóriu sensu populasaun 2022
Nasaun hamutuk 90 resin komemorasaun loron mundiál populasaun dahuluk iha loron 11 jullu 1990. Hahú hosi ne’ebá Fundu Populasaun ONU nian (UNFPA, sigla inglés) estabelese eskritóriu iha nasaun sira hotu, enkuantu organizasaun no instituisaun sira hahú komemora loron mundiál populasaun hosi parseria ho Governu no sosiedad sivíl sira.
Biban hanesan, Reprezentante UNFPA iha Timor-Leste, Pameia Aine, konsidera loron ne’e bele fó oportunidade boot atu komemora progresu umanu.
“Ida-ne’e okaziaun importante atu dada atensaun ba problema boot sira relasiona ho mundiál populasaun. Tema ne’ebé ita foti hodi loke dalan ba posibilidade hotu iha Timor-Leste’. Tinan kotuk mundu atinje ona pasu importante ida, populasaun iha mundu hamutuk biliaun ualu, iha feto no labarik, feto hamutuk biliaun haat iha mundu tomak,” nia akresenta.
Tuir Pameia Aine, igualdade jéneru no hasa’e feto sira nia lian iha Timor-Leste, la’ós ko’alia de’it kona-ba interese feto sira, maibé mós kona-ba komunidade tomak inklui foin-sae sira no nasaun tomak.
Nune’e, UNFPA kontinua fó asisténsia hodi hala’o sensu populasaun no uma-kain desde tinan 2004, bainhira Tiimor-Leste ba dahuluk hala’o sensu, iha era independénsia ne’e importante hodi asegura formulasaun polítika ne’ebé bazeia ba evidénsia atu responde ba nesesidade povu Timor tomak.
“UNFPA Timor-Leste apoia Governu nia programa, ne’ebé ita konsiente katak kondisaun saúde maternál ne’ebé fraku, liu-liu iha komunidade rurál sira, halo dezigualdade sai boot liután no ameasa atu atinje esforsu hotu ba objetivu atu labele husik ema ida iha kotuk. Sira ne’e maka razaun balun tanba saida maka ita tenki tau atensaun ba diversidade demografia iha kresimentu populasaun hanesan foin-sa’e nia númeru ne’ebé boot tebes iha Timor-Leste,” nia akresenta.
Tanba ne’e, UNFPA fó solusaun, atu kria ambiente ne’ebé hetan asesu hanesan ba oportunidade ema ho idade hotu, la haree ba feto ka mane inklui segura katak saúde sexuál no reprodutivu xave importante ida iha dezenvolvimentu sosiu-ekonómiku iha nasaun hotu, nune’e mós iha Timor-Leste.
Liga ho temátika loron mundiál populasaun ba tinan ne’e, relevante ho área mandatu UNFPA nia apoia ba Timor-Leste nia dezenvolvimentu iha área sira hanesan, kontinua apoia Governu Timor-Leste atu monitoriza no koordena implementasaun Planu Asaun Nasionál atu hakotu violénsia bazeia ba jéneru (PAN-GBV 2022-2023).
UNFPA mós apoia Governu hasa’e asesu ba planeamentu familiár no servisu saúde reprodutiva ba feto foin-sa’e no treinadu inklui iha skill atu fó atende partu, liu-liu inan sira ne’ebé adolesente.
Aleinde ne’e, organizasaun mundiál ne’e halo parseria ho INETL, I.P hodi asegura sensu ne’ebé ho kualidade a’as, kredível, tane a’as prinsípiu no padraun internasionál sira, inklui prodús dadus ne’ebé bele disemina ba ema hotu hodi apoia esforsu tomak ba programa advokasia ne’ebé sensível ba jenéru iha dezenvolvimentu nasaun nian.
“Ami mós serbisu parseria ho ministériu relevante, instituisaun peskiza no parseiru dezenvolvimentu atu fornese apoiu peskiza atu reforsa disponibilidade dadus no evidénsia ba advokasia no esforsu programátiku ne’ebé sensível no responsivu ba jéneru,” nia haklaken.
UNFPA sujere atu Timor-Leste presiza investe iha dadus hanesan sensu populasaun ne’ebé nia rezultadu fó sai ona iha maiu tinan-ne’e no investe mós iha kapitál umanu atu halakon barreira ka obstáklu ba oportunidade atubele alkansa ema hotu-hotu nia poténsia, inklui sira ne’ebé marjinalizadu, ezemplu ba feto, foin-sa’e, idozu no ema ho defisiénsia
“Populasaun ne’ebé empoderadu no responsável no inkluzivu, ita sai ajente ba mudansa boot ba dezenvolvimentu sustentável no hadi’a moris. Iha loron mundiál populasaun, ita tenki muda konversa hosi numeru ba direito no opsaun. Mai ita serbisu hamutuk atu halo utiliza didi’ak poténsia tomak populasaun Timor-Leste. Investe iha direitu no opsaun ba ema hotu-hotu, espesialmente foin-sa’e sira, feto no labarik feto sira, sei fo biban atu harii reziliente no saudavel no futuru nebe prosperu liu ba ema hotu iha Timor-Leste,” nia sujere.
Iha biban hanesan, Vise-Ministru Finansa, Helder Lopes, kongratura INETL no UNFPA tanba iha ona inisiativa hodi selebra loron importante ne’e.
“Populasaun ne’e elementu importante ba ajenda dezenvolvimentu globál tanba ne’e maka ita selebra loron populasaun, ne’e ita-nia loron tanba ita ema, ne’e importante tebtebes tanba iha ajenda dezenvolvimentu globál nomós mai Timor-Leste tanba ita opta ajenda ida-ne’e,” governante ne’e dehan.
Atividade komemorasaun loron munidál populasaun partisipa hosi entidade Estadu relevante inklui reprezentante estudante universitáriu sira.
Jornalista : Antónia Gusmão
Ediitora : Julia Chatarina